{"id":254,"date":"2017-10-29T23:49:00","date_gmt":"2017-10-29T22:49:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/cos\/?p=254"},"modified":"2025-04-03T23:50:22","modified_gmt":"2025-04-03T21:50:22","slug":"vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/","title":{"rendered":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107)"},"content":{"rendered":"\n

1. Porijeklo i rana biografija (c. 1730-1775)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podaci o ranom Ahmed-pa\u0161inom \u017eivotu su oskudni i njegovi neprijatelji i neistomi\u0161ljenici su to iskoristili da naprave bezbroj razli\u010ditih zlonamjernih i historijskih neutemeljenih pri\u010da. Mi se ne\u0107emo osvr\u0107ati na njih.<\/p>\n\n\n\n

Smatra se da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Fatnici kod Bile\u0107e,[1]<\/a> u muslimanskoj porodici Pervan.[2]<\/a> Godina njegovog ro\u0111enja nije ta\u010dno poznata, ali se pretpostavlja da je ro\u0111en oko 1730. godine.[3]<\/a> Sa osamnaest godina je do\u0161ao u Istanbul, tj. otprilike 1750. godine. U Istanbulu boravi kratko vrijeme, oko pet godina, bave\u0107i se berberskim zanatom. Potom 1756. godine stupa u svitu poznatog Ali-pa\u0161e He\u0107imovi\u0107a (1689-1758), nekada\u0161njeg bosanskog valije u vrijeme slavnog Banjalu\u010dkog boja. Po\u0161to Ali-pa\u0161a 1756. godine biva po drugi put postavljen kao valija Egipta, Ahmed Bo\u0161njak, kao dio njegove svite odlazis njim u Egipat. Slu\u017ebuje i boravi u Kairskoj tvr\u0111avi.<\/p>\n\n\n\n

Nakon obavljenog had\u017ed\u017ea i odlaska Ali-pa\u0161e He\u0107imovi\u0107a iz Egipta, Ahmed Bo\u0161njak 1757. godine pristupa Memlucima, egipatskom vladaju\u0107em sloju turskog i kavkaskog porijekla. Prvo je bio u slu\u017ebi Ahmeda-ka\u0161ifa (namjesnik kotara). Nakon Ahmed-ka\u0161ifove smrti, prelazi u slu\u017ebu Abdullah-bega, gdje usavr\u0161ava ratne vje\u0161tine i konjani\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Kada je Abdullah-beg poginuo u borbi sa beduinima Buhajre (sjever Egipta u delti Nila) 1769. godine, Ahmed Bo\u0161njak prelazi u slu\u017ebu Zulfikra-ka\u0161ifa. Zulfikar-ka\u0161if ga postavlja za mutesellima jednog egipatskog sela u predjelu Buhajre. Ahmed Bo\u0161njak iskori\u0161tava svoju poziciju i osve\u0107uje svoga patrona Abdullah-bega, ubiv\u0161i 1769. godine u zasjedi sedamdeset beduinskih uglednika umije\u0161anih u njegovo poginu\u0107e. Nakon ovoga \u010dina dobio je po\u010dasni, vite\u0161ki nadimak El-D\u017eezzar, \u0161to u prijevodu s arapskog zna\u010di Kolja\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010din lojalnosti i hrabrosti Ahmeda Bo\u0161njaka prema svome biv\u0161em gospodaru fascinirao je memlu\u010dke velikodostojnike, poglavito Ali-bega Kebira (1728-1773), tada samoprozvanog vladara Egipta (1768-1771). Ali-beg Kebir uzima Ahmeda Bo\u0161njaka u svoju slu\u017ebu, i daje mu titulu bega i jedan od sand\u017eaka na upravu. Od tada Ahmed Bo\u0161njak postaje poznat kao Ahmed-beg D\u017eezzar (arap. Ahmed-bek el-D\u017eezzar). No, izme\u0111u Ahmed-beg D\u017eezzara i Ali-bega Kebira su ubrzo izbile nesuglasice, jer Ahmed-beg nije htio da u\u010destvuje u ne\u010dasnim smaknu\u0107ima koja je Ali-beg provodio. Stoga je Ahmed-pa\u0161a da bi izbjegao likvidaciju pobjegao iz Kaira, preko Aleksandrije, morskim putem u Istanbul.<\/p>\n\n\n\n

 Ahmed-beg je proveo u Istanbulu nekoliko mjeseci. Odatle je po\u010deo je da obilazi anadolske obalne gradove dok nije stigao do Halepa u Siriji. Onda je prokrstario \u0161amskim gradovima na obali. Potom je bio u Damasku, Bejrutu, te Dejru-l-Kameru (Dejr el-Kamer kod Bejtuddina u oblasti \u0160uf, centralni Liban) 1770. godine, gdje je proveo jedno vrijeme kao gost emira Jusufa, emira Libanskih planina. Odatle je ponovo oti\u0161ao u Damask. Potom je ponovno otputovao u Egipat sa ciljem da pokupi ostavljeni imetak u Egiptu.<\/p>\n\n\n\n

2. Vladar Akke (c. 1775-1804) i pobjeda nad Napoleonom<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godine 1772. Ahmed-bega nalazimo ponovo u \u0160amu. Tu zapo\u010dinje njegovo vrtoglavo napredovanje, tako da je na kraju 1775. godine, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je uvijek nastupao u ime Osmanlija, postao sand\u017eakbeg Akke, sand\u017eaka u ejaletu Sajda (Sidon), i dobio titulu pa\u0161e. Iz Akke je Ahmed-pa\u0161a sljede\u0107ih 29 godina gospodario \u0161amskom politi\u010dkom scenom.<\/p>\n\n\n\n

Godinu dana kasnije, 1776. godine, Ahmed-pa\u0161a postaje i valija cijelog ejaleta Sajde. Odmah je prenio sjedi\u0161te ejaleta iz Sajde u Akku. Njegovo namjesni\u0161tvo nad ejaletom Sajda je trajalo neprekidno sve do njegove smrti 1804. godine (u periodima 1782-1783, 1784-1788, 1790-1795,1798-1799, 1803-1804 njegovi slu\u017ebenici su upravljali nad ejaletom Sajda u njegovo ime). U \u010dak pet navrata, ukupno oko 12 godina, bio je valija i Damaska (1782-1783, 1784-1788, 1790-1795,1798-1799, 1803-1804). Skoro pa cijeli period namjesni\u0161tva u Akki, upravljao je i beglerbeglukom Tripoli, preko svoga predstavnika.<\/p>\n\n\n\n

U periodu 1798-1799. godine, odnosno u vrijeme Napoleonove invazije na Egipat i \u0160am, kao najmo\u0107niji i najsposobniji osmanski namjesnik na \u0161irem prostoru, Ahmed-pa\u0161a je istovremeno bio serasker (vrhovni komandant) Egipta i \u0160ama, zapovjednik (emir) \u0161amske had\u017eske karavane, sand\u017eakbeg Jerusalima, beglerbeg Damaska, Sajde, Tripolija i Egipta.<\/p>\n\n\n\n

Tada se i zbio Napoleonov poraz pod Akkom 1799. godine \u010dime je Ahmed-pa\u0161a postao svjetski poznat kao prvi \u010dovjek koji je porazio Napoleona, te time spasio Osmansko carstvo od sigurne kapitulacije. Koliko je Ahmed-pa\u0161ina pobjeda na globalnom nivou zna\u010dila, govori i sam Napoleon koji je 1805. godine izjavio \u0161ta bi se desilo da je te 1799. godine bio u mogu\u0107nosti da zauzme Akku: Stavio bih turban, obukao bih vojnike u velike turske hla\u010de, i izlagao bih ih samo boju u slu\u010daju krajnje nu\u017ede. Na\u010dinio bih ih Svetim bataljonom \u2013 mojim Besmrtnicima. Zavr\u0161io bih rat s Turcima pomo\u0107u arapskih, gr\u010dkih i ermenskih trupa. Umjesto bitke u Moraviji, osvojio bih Bitku kod Isa, na\u010dinio sebe carem Istoka, te bih se vratio do Pariza putem Konstantinopolja<\/em>.[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a D\u017eezzar je preminuo 1804. godine. Sulejman-pa\u0161a (oko 1750-1819), njegov memluk i usvojeni sin, naslijedio ga je kao novi valija ejaleta Sajda (1804-1815), odnosno novi valija Akke. Me\u0111utim, njegova vladavina ne\u0107e biti tako slavna kao vladavina njegovog poo\u010dima.<\/p>\n\n\n\n

3. Lik i karakter njegove vladavine<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a je bio dalekovidan. On je izna\u0161ao na\u010din na koji \u0107e vladati trusnim podru\u010djem u burnim vremenima. Uo\u010dio je slabost osmanske centralne vlasti, te njenu nemogu\u0107nost da ubere i same poreze, ali isto tako i njenu \u017eelju za nekim namjesnikom koji se ne\u0107e buniti protiv centralne vlasti, pa makar vladao i samovoljno, a koji \u0107e u isto vrijeme omogu\u0107it nesmetan protok poreza do Istanbula. Vidio je i kako me\u0111uplemenske i me\u0111uporodi\u010dne razmirice \u0161tete ne samo napretku Carstva, ve\u0107 i regiona, te kako bi \u010dvrsta ruka, pogotovo nekoga stranca, koji \u0107e time \u0161to je tu\u0111in biti operisan od lokalnih intriga ajanskih porodica, mogla doprinijeti generalnom napretku. Tako\u0111e, zamjetio je da koliko god centralna vlast bila slaba, postojano zastupanje njenih interesa daje veliku propagandnu i ujediniteljsku mo\u0107, koja se kad-tad mo\u017ee isplatiti, za razliku od lokalnih mo\u0107nika, \u010dija vlast kolika god izgledala velika, ona je ustvari trenutna i prolazna. Radi svega toga, i vladao je Akkom, a ponekad i cijelim \u0160amom \u017eeljeznom rukom.<\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161ina vladavina jeste bila stroga i surova, ali i stabilna. Iako ve\u0107ina izvje\u0161\u0107a zapadnih hri\u0161\u0107anskih pisaca i arapskih hri\u0161\u0107anskih pisaca sadr\u017ee gunsne la\u017ei i zlonamjerna pretjerivanja glede Ahmed-pa\u0161inog surovog na\u010dina uprave, ipak postoji dovoljno objektivnih dokaza koji ukazuju da je Ahmed-pa\u0161a uistinu bio surov vladar. \u0160tavi\u0161e, Ahmed-pa\u0161a je bio svjestan negativnog stava zapadnog mnijenja prema njemu. Tako je Pijer \u017dober (Pierre Jaubert) (1779-1847), Napoleonov tuma\u010d (dragoman) tokom egipatsko-\u0161amske kampanje, zapisao, izme\u0111u ostalog, sljede\u0107u D\u017eezzarevu izjavu: Oni govore da je D\u017eezzar surov i barbar, ali on je samo pravedan. Kako bi se namjesnikovalo ljudima u ovoj zemlji pojedinac ne mo\u017ee da bude previ\u0161e \u017eestok. No, ako ja udarim s jednom rukom, ja nadokna\u0111ujem drugom. Na takav na\u010din sam odr\u017eao vlast trideset godina, uprkosim svima, punu vlast svih zemalja izme\u0111u rijeke El-Asi (Oronta) i u\u0161\u0107a rijeke Jordan.<\/em>[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a je dosta ulagao u razvoj privrede u Akki. Akka je u njegovo doba postala glavna \u0161amska luka za izvoz u Evropu, tre\u0107i grad po veli\u010dini i ekonomskoj snazi u cijelom \u0160amu, nakon Halepa i Damaska, vojni i politi\u010dki centar \u0160ama, te najutvr\u0111eniji \u0161amski grad. Kada je preuzeo vlast 1775. godine Akka je imala oko 10 000 stanovnika, dok je 1798. godine, kada je bio na vrhuncu mo\u0107i, imala izme\u0111u 25 000 i 30 000 stanovnika. Ahmed-pa\u0161a je tako\u0111e stao u kraj monopolu zapadnoevropskih trgovaca, poglavito Francuza, nad \u0161amskim izvozom u evropske luke koji je datirao jo\u0161 iz XVII stolje\u0107a. \u0160tavi\u0161e, nakon dugogodi\u0161njeg natezanja sa francuskim trgovcima zbog njihovog kr\u0161enja trgova\u010dkih zakona, Ahmed-pa\u0161a je 1790. godine protjerao sve francuske trgovce iz Akke. Iako je francuska diplomatija preko Istanbula vr\u0161ila stalan pritisak na Ahmed-pa\u0161u da dozvoli povratak francuskim trgovcima, on nije nikada pristao. Ni sultanski fermani, ni francuske prijetnje Osmanskoj dr\u017eavi nisu mogle natjerati bo\u0161nja\u010dkog pa\u0161u da odustane od svoje nakane. Stoga, nijedan francuski trgovac narednih 14 godina nije trgovao u Akki.<\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a je bio berber i vje\u0161t ma\u010devalac. Od papira je pravio umjetnine. Zanimao se i za gra\u0111evinarstvo i arhitekturu.<\/p>\n\n\n\n

4. Ahmed-pa\u0161a D\u017eezzar kao vakif<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

– Ahmed-pa\u0161a je ne samo najve\u0107i vakif Akke, ve\u0107 i najve\u0107i vakif osmanskodobne Palestine.<\/p>\n\n\n\n

–  Ahmed-pa\u0161a je obnovio i pro\u0161irio i fortifikaciju Bejruta. Tako je, dok je bio muteselim Bejruta, sagradio nove gradske zidine, tabije i kule, obnovio, pro\u0161irio i oja\u010dao stare zidine, kule i tabije.<\/p>\n\n\n\n

– Bio je veliki graditelj Akkke, a i li\u010dno se zanimao za arhitekturu i gra\u0111evinu. Tako je sam pravio gra\u0111evinske planove, crtao dizajne i nadgledao gradnju.<\/p>\n\n\n\n

– Sagradio je nove tabije i kule, obnovio stare, sagradio nove gradske zidine, pro\u0161irio i oja\u010dao one stare, kako bi zidine Akke mogle da odole modernom naoru\u017eanju, \u0161to se i pokazalo za vrijeme Napolenove opsade Akke.<\/p>\n\n\n\n

– Udvostru\u010dio je Han \u0160ahverda (E\u0161-\u0160ahverda), te sagradio: Han Umdan (El-Umdan), najve\u0107i i najo\u010duvaniji karavan-saraj u Palestini, bezistan Suk El-D\u017eezzar, Veliki hamam, \u0161adrvan, medresu, biblioteku, turbe, 3 d\u017eamije, 15 sebilja, divanhanu, radnje, skladi\u0161ta, hamame, mlinove, kahvahane, pekare, vakufske ku\u0107e, gradske parkove, vojne barake te brojne druge gra\u0111evine. Iz vakufname iz 1219. godine po Hid\u017eri (1804. godine) saznajemo da je za izdr\u017eavanje vakufa svoje velike d\u017eamije odredio prihode od radnji, skladi\u0161ta, hamama, mlinova, kahvahana, pekara, ku\u0107a, zemlji\u0161ta, hanova i sl.<\/p>\n\n\n\n

– Gradnja akvadukta je po\u010dela 1785. godine kada je D\u017eezzar upitao francuskog konzula u Akki da mu po\u0161alje hidroin\u017einjere, kako bi napravli akvadukt od izvora Kabri do Akke.[6]<\/a> Akvadukt, vodene cisterne, vodovodne cijevi i cjelokupni vodovod koji je tom prilikom izgra\u0111en ne samo da je pobolj\u0161ao gradsko snabdijevanje vodom, ve\u0107 je bio toliko napredan da je Akka decenijama bila ispred Jerusalima glede vodosnabdijevnanja.[7]<\/a> U okviru vodovodne mre\u017ee Ahmed-pa\u0161a je sagradio 15 sebilja \u0161irom grada za potrebe stanovni\u0161tva. Francuska vojska ga je uni\u0161tila 1798. godine.<\/p>\n\n\n\n

– Kruna njegove graditeljske djelatnosti je njegova grandiozna d\u017eamija u Akki, koja predstavlja: najve\u0107u osmansku d\u017eamiju u Palestini, tre\u0107u najve\u0107u d\u017eamiju u Palestini, nakon El-Akse u Jerusalimu (Mesd\u017eid el-Aksa) i Ibrahimove d\u017eamije (El-Harem el-Ibrahimi) u Hebronu. Prema nekima, radi se i o najljep\u0161oj palestinskoj d\u017eamiji.[8]<\/a> D\u017eamija je poznata pod sljede\u0107im imenima: Bijela d\u017eamija, Velika d\u017eamija, D\u017eezzar-pa\u0161ina d\u017eamija, d\u017eamija Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara, Pa\u0161ina d\u017eamija, d\u017eamija Nur Ahmedija, d\u017eamija Ahmedija, D\u017eamiu-l-envar (D\u017eamija svjetlosti) i dr. Njena gradnja je zavr\u0161ena 1782. godine (1196. godine po Hid\u017eri). Sama d\u017eamija ima povr\u0161inu od oko 4 000 m2. Napravljena je po uzoru na sultanske istanbulske d\u017eamije, ta\u010dnije po stilu sli\u010di Plavoj d\u017eamiji Sultana Ahmeda. Napravljena je na uzvi\u0161enom mjestu, kako bi se mogle iskoristiti podzemne prostorije. U nedjelju nave\u010der 31. jula 2016. po\u017ear je o\u0161tetio d\u017eamiju. Uzrok po\u017eara je elektri\u010dna gre\u0161ka na jednom d\u017eamijskom klima ure\u0111aju. D\u017eamija je trenutno pod renoviranjem.<\/p>\n\n\n\n

– Medresa se nalazi unutar d\u017eamije i sastoji se od maksura (soba ogra\u0111enih drvenom ogradom). Zatvorena je 1948. godine kada su Izraleci okupirali Palestinu. Medresa je poznata pod sljede\u0107im imenima: medresa Ahmedija, medresa Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara, Pa\u0161ina medresa, D\u017eezzareva medresa, Nur Ahmedija medresa.<\/p>\n\n\n\n

– Biblioteka je znana pod sljede\u0107im imenima: biblioteka Ahmedija, biblioteka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara, Pa\u0161ina biblioteka, D\u017eezzareva biblioteka, Nur Ahmedija biblioteka. D\u017eezzareva biblioteka spada u zna\u010dajnije orijentalne biblioteke u Palestini.[9]<\/a><\/p>\n\n\n\n

– Stoga, ne treba da \u010dudi da Akka danas ima nadimak Medinetu-l-D\u017eezzar (D\u017eezzarov grad, Grad D\u017eezzara).<\/p>\n\n\n\n

– Do 1948. godine samo su dvije ulice u Akki imale posebna imena: Ulica Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara i Ulica Salahuddina Ejjubije.[10]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Info: D\u017eamija je 1952. godine bila pred uru\u0161avanjem. D\u017eamija je narednih godina djelimi\u010dno renovirana.<\/p>\n\n\n\n

U nedjelju nave\u010der 31. jula 2016. po\u017ear je o\u0161tetio d\u017eamiju. Uzrok po\u017eara je elektri\u010dna gre\u0161ka na jednom d\u017eamijskom klima ure\u0111aju. D\u017eamija je trenutno pod renoviranjem.<\/p>\n\n\n\n

5. Bo\u0161nja\u010dko porijeklo<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a je isticao svoje bo\u0161nja\u010dko porijeklo. Ono nije bilo nepoznanica arapskom svijetu, gdje je bio poznat kao Ahmed-pa\u0161a D\u017eezzar Bo\u0161njak (arap. El-D\u017eezzar el-Bu\u0161naki). Tako D\u017eeberti ka\u017ee za Ahmed-pa\u0161u: I preminula je po\u0161tovana ekscelencija, veli\u010danstveni general (mu\u0161ir), veliki vezir, poznati dostojanstvenik Ahmed-pa\u0161a, poznat kao D\u017eezzar (El-D\u017eezzar). Porijeklom je iz zemlje Bo\u0161njaka (Bu\u0161nak)…<\/em>[11]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ahmed-pa\u0161a je, pored mononacionalnih jedinica Kurda, Magribljana, Albanaca, imao i posebnu jedinicu sa\u010dinjenu od Bo\u0161njaka.[12]<\/a> Nju spominje i Volni (Volney) (1757-1820), francuski histori\u010dar i putopisac, kada ka\u017ee da su D\u017eezzareve trupe u cjelini bile sastavljene od 900 Bo\u0161njaka konjanika i 900 Magribljana pje\u0161aka.[13]<\/a> \u0160tavi\u0161e, u kriti\u010dnom trenutku, za vrijeme pobune memluka iz 1789. godine, D\u017eezzar je ugu\u0161io pobunu sa 30 vjernih bo\u0161nja\u010dkih vojnika.[14]<\/a><\/p>\n\n\n\n

I zapadni izvori spominju D\u017eezzarevu bo\u0161nja\u010dko porijeklo. Tako britanski mornari\u010dki pukovnik Skvajr (Squire) (1780-1812), koji je bio u posjeti D\u017eezzaru 1802. godine, navodi u svom brodskom dnevniku, izme\u0111u ostalog, i sljede\u0107u izjavu D\u017eezzara:Vezir <\/em>(re\u010de on)ima bogate haljine i vrijedne ukrase u izobilju; ali on nosi svo svoje bogatstvo na sebi. Ja sam Bo\u0161njak, grub, neotesan vojnik, nenaviknut na dvorove i ljubaznost, ali odgojen u vojni\u010dkim logorima i na bojnim poljima. Nemam lijepa odjela niti fine \u0161alove; no, moje \u010dete su brojne i dobro pla\u0107ene. Ja sam stru\u010dnjak u rukovanju sabljom; sa jednim udarcem svoga ma\u010da, ja sam presjekao na dvoje cijev mu\u0161kete.<\/em>[15]<\/a><\/p>\n\n\n\n

6. Izu\u010davanje Ahmed-pa\u0161e<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Glavni izvori za prou\u010davanje Ahmed-pa\u0161e su djela sljede\u0107ih njegovih savremenika, napisana na arapskom jeziku: hronika Egipta (Ad\u017eaib el-asar fi et-terad\u017eim ve el-ahbar<\/em>) Abdurrahmana el-D\u017eebertija (1753-1825), te dva \u017eivotopisa o Ahmed-pa\u0161i D\u017eezzaru (Tarih Ahmed-ba\u0161a el-D\u017eezzar<\/em>); jedan Nikole ibn Josifa et-Turka el-Istambulija (1763-1828), a drugi Emira Ahmeda Hajdera e\u0161-\u0160ihabija (1761-1835). Me\u0111u ova tri izvora, primat pripada izvje\u0161\u0107ima D\u017eebertija, po\u0161to izvje\u0161\u0107a Istambulija i \u0160ihabija ponekad sadr\u017ee nerealne, mitske i maliciozne anegdote iz Ahmed-pa\u0161inog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Prosperitetna vladavina Ahmed-pa\u0161e, koja je bila prepereka \u017eeljama zapadnih sila da iskori\u0161tavaju osmanski \u0160am, naro\u010dito nakon njegovog trijumfa nad Napoleonom, proizvela je brojna izvje\u0161\u0107a, uglavnom Engleza i Francuza, o vladavini tog “egzoti\u010dnog Tur\u010dina”. Tako su o Ahmed-pa\u0161i izvje\u0161tavali zapadni putopisci: Fran\u00e7ois Baron de Tott, Guillaume-Antoine Olivier, Constantin Fran\u00e7ois Volney, Renaudot, Pierre Am\u00e9d\u00e9e Jaubert, Edward Daniel Clarke, John Squire,William George Browne i dr.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito, o Ahmed-pa\u0161i el-D\u017eezzaru se, na\u017ealost nije dovoljno pisalo. Da \u0161teta bude ve\u0107a, o na\u0161em Ahmed-pa\u0161i ne postoji ni jedna moderna monografija, ako izuzmemo neobjavljenu monografiju izraelskog pisca Amnona Kohena (Cohen), napisanu 1965. godine. Postoji vi\u0161e faktora koji su doveli do nezainteresovanosti nau\u010dnih krugova. Spomenut \u0107emo neke, po nama, najuticajnije.<\/p>\n\n\n\n

Tako je D\u017eezzar zapostavljen:<\/p>\n\n\n\n

– U zapadnoj literaturi (francuskoj, britanskoj i dr.), jer je bio prepereka \u017eeljama zapadnih sila da iskori\u0161tavaju osmanski \u0160am, naro\u010dito nakon njegovog trijumfa nad Napoleonon.<\/p>\n\n\n\n

– U egipatskoj, palestinskoj, sirijskoj i drugim arapskim literaturama. Razlog je jednostavan – kao osmanski slu\u017ebenik i nearap, pogotovo kao protivnik Zahira Omera, koji u arapskim nacionalnim historijama predstavlja primjer borbe za arapski nacionalizam, Ahmed-pa\u0161a se nije uklapao u njihove nacionalisti\u010dki obojene historije.<\/p>\n\n\n\n

– U turskoj literaturi. Zanemaren je u nacionalisti\u010dkoj turskoj literaturi, jer je kao osmanska znamenita li\u010dnost bio veliki protivnik svakog oblika nacionalizma, pa tako i turskog. U osmanofilnoj turskoj literaturi, jer se kao polunezavisan, samovoljan vladar, \u010desto suprostavljao volji osmanske centralne vlasti, iako je op\u0107enito njegova vladavina oja\u010dala centralnu osmansku vlast.<\/p>\n\n\n\n

–   Na\u017ealost, kao i ve\u0107ina na\u0161ih velikana osmanskog doba koji su djelovali van Bosne, ni Ahmed-pa\u0161a nije po\u0161te\u0111en \u0161utnje doma\u0107ih izvora. Njemu su, koliko je nama poznato, posebno pa\u017enju posvetili samo: Teofil Koetschet[16]<\/a>, Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107[17]<\/a>, Jusuf Rami\u0107[18]<\/a> i Jusuf D\u017eafi\u0107[19]<\/a>.  Me\u0111u doma\u0107im piscima koji su se dotaknuli Ahmed-pa\u0161e su: Kosta H\u00f6rmann[20]<\/a>, Hamdija Kre\u0161evljakovi\u0107[21]<\/a>, Hivzija Hasandedi\u0107[22]<\/a>, Nerkez Smailagi\u0107[23]<\/a>, Risto Mili\u0107evi\u0107[24]<\/a>, Muhamed Elezovi\u0107[25]<\/a>i Edin Urjan Kukavica[26]<\/a>.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Primjer razli\u010ditog pogleda na Ahmed-pa\u0161u:<\/p>\n\n\n\n

Bejtar,dama\u0161\u0107anski u\u010denjak Abdurrezak Bejtar (1837-1916), mo\u017eemo slobodno re\u0107i, iznosi te\u0161ke uvrede na ra\u010dun Ahmeda Bo\u0161njaka: Bio je, Allah ga ubio, po prirodi sklon osorosti, survosti, svireposti. Posjedovao je malo milosti, falilo mu je islama. Bio je uro\u0111eno sklon porocima i grijesima. Vodi\u010d i pomaga\u010d mu je bila strast mjesto Allaha. Uzoholio se u svojoj ta\u0161tini i mnogo uobrazio. Prolio je mnogo krvi. Nije se pridr\u017eavao zakona, nego je \u010dinio \u0161to je htio.<\/em>[27]<\/a><\/p>\n\n\n\n

D\u017eeberti (1753-1825), kairski u\u010denjak i hroni\u010dar: I preminula je po\u0161tovana ekscelencija, veli\u010danstveni general (mu\u0161ir), veliki vezir, poznati dostojanstvenik Ahmed-pa\u0161a, poznat kao D\u017eezzar (El-D\u017eezzar). Porijeklom je iz zemlje Bo\u0161njaka (Bu\u0161nak)…<\/em>[28]<\/a><\/p>\n\n\n\n

7. Osmanski vakufi Bo\u0161njaka u arapskom svijetu<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Do\u0161li smo do broja od 19 vakifa koji su uvakufili nekoliko hiljada svojih vakufa \u0161irom osmanskog dijela arapskog svijeta. Od tog broja, 1 vakif je djelovao na prijelazu iz XV u XVI st., 9 u XVI st., 5 na prijelazu iz XVI u XVII st.,3 u XVII st., te 1 na prijelazu iz XVIII u XIX st. Najvi\u0161e vakifa je dala znamenita porodica Sokolovi\u0107 – \u010dak 9. Najve\u0107i broj njih, \u010dak 15, djelovala su, djelimi\u010dno ili u potpunosti, u XVI st., \u0161to ide u prilog na\u0161oj ranije izre\u010denoj tvrdnji da je XVI stolje\u0107e doba kada su Bo\u0161njaci dosegli vrhnuac svoje afirmacije na osmanskoj politi\u010dkoj sceni. Svi navedeni vakifi su bili dr\u017eavnici, osim 1 vakifa koji je pripadao ulemanskim krugovima. Glede rasprostranjenosti bo\u0161nja\u010dkih vakufa u arapskom svijetu, utvrdili smo postojanje na\u0161ih vakufa u 7 dana\u0161njih dr\u017eava: Sirija, Palestina, S. Arabija, Egipat, Jemen, Irak, Liban. U nastavku slijedi spisak svih tih vakufa.<\/p>\n\n\n\n

1.      <\/strong>Hadum Sinan-pa\u0161a Borovini\u0107 (?-1517):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Kairo: turbe.<\/p>\n\n\n\n

2.      <\/strong>Ibrahim-pa\u0161a Po\u017eeganin (1493-1536):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Mekka: d\u017eamija.<\/p>\n\n\n\n

– Kairo: 2 kule u tvr\u0111avi kao haznu (riznicu), obnovio neke gra\u0111evine u Kairu, posebno d\u017eamije i medrese.<\/p>\n\n\n\n

3.      <\/strong>Deli Husrev-pa\u0161a Sokolovi\u0107 (c. 1495-1544):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Halep: kompleks Husrevija – d\u017eamija, 2 medrese, tekija, turbe Husrev-pa\u0161ine \u017eene i sina Kurd-bega, \u0161adrvan, hamam, imaret, veliki han (han E\u0161-\u0160une) sa musallom i sebiljom, musafirhana, bazar, du\u0107ani, magacini,stambene gra\u0111evine i mnogi dr. objekti. Husrevija predstavlja najraniji osmanski spomenik u Halepu, te prvi zna\u010dajniji arhitektonski poduhvat poznatog mimara Sinana.<\/p>\n\n\n\n

– Haris kod Menbid\u017ea kod Halepa: mlin na rijeci Sad\u017eur.<\/p>\n\n\n\n

– Hilane kod Halepa: mlin.<\/p>\n\n\n\n

– Ostalo: obradiva zemlja u nahijama D\u017eebbul kod Bejsana u Palestini i D\u017eebel Sem'an kod Halepa, zemlja u kadilucima Antakija (Antohija) i Harim kod Idliba (sjev. zap. Sirija), te nahijama D\u017eevm i Azaz kod Halepa, te veliki broj obradivih povr\u0161ina, ba\u0161\u010di, mlinova i sela na rijeci Asi (arap. El-Asi, na Zapadu Orontes, te\u010de od sjevernog Libana, pa kroz Hamu i Antakiju do Sredozemnog mora).<\/p>\n\n\n\n

– Kairo: sebilj i mekteb.<\/p>\n\n\n\n

4.      <\/strong>Damat Rustem-pa\u0161a Opukovi\u0107 (c. 1500-1561):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Hama (sjev. zap. Sirija): han.<\/p>\n\n\n\n

– Jerusalim: vakufi.<\/p>\n\n\n\n

– Kairo: vakufi.<\/p>\n\n\n\n

– Medina: vakufi.<\/p>\n\n\n\n

5.      <\/strong>Maktul Mahmud-pa\u0161a Bo\u0161njak (?-1567):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Kairo: kompleks Mahmudija: d\u017eamija, sebilj i turbe.<\/p>\n\n\n\n

6.      <\/strong>Kurd-beg Sokolovi\u0107 (?-1572):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Halep: veliki han.<\/p>\n\n\n\n

7.      <\/strong>Tavil Mehmed-pa\u0161a Sokolovi\u0107 (1506-1579):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Mekka: d\u017eamija, hamam, imaret, bolnica i dr. vakufe.<\/p>\n\n\n\n

– Medina: medresa, hamam, imaret i dr. vakufe.<\/p>\n\n\n\n

– Halep: imaret i dr. vakufi kojih danas nema.<\/p>\n\n\n\n

8.      <\/strong>Lala Kara Mustafa-pa\u0161a Sokolovi\u0107 (c. 1500-1580):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Damask: d\u017eamija, tekija, hamam, tri hana, dva bezistana i imaret. Ovaj kompleks Lala Kara Mustafe-pa\u0161e Sokolovi\u0107a predstavlja prve osmanske vezirske vakufe u Damasku.<\/p>\n\n\n\n

– Menazir el-D\u017eirf kod Halepa: d\u017eamija i imaret.<\/p>\n\n\n\n

– Kunejtra (Golanska visoravn u Siriji): d\u017eamija, tekija i imaret.<\/p>\n\n\n\n

9.      <\/strong>Merdem-beg Sokolovi\u0107 (???)???<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Damask: han, turbe.<\/p>\n\n\n\n

10.  <\/strong>Behram-pa\u0161a Sokolovi\u0107 (?-1586):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Halep: Behramija – \u0161adrvan, sebilj, hamam, imaret, mekteb, d\u017eamija, medresa, karavan-saraj, dva suka (bezistana), kasirija, kahvahane, turbe (dva kabura – Behram-pa\u0161in i njegovog brata Rizvan-pa\u0161e).<\/p>\n\n\n\n

– Gazza: sebilj (danas sebilj Sultana Abdulhamida II, odnosno Rifaijski sebilj (Sebilu-r-Rifaijje, Rifat-begov sebilj)),.<\/p>\n\n\n\n

– U Jemenu osnovao grad Melhaz, ta\u010dnije obnovio stari grad Kahiru (El-Kahira) kod Jerima (dana\u0161nja pokrajina Ibb) u blizini Zimara (jug. zap. Jemen). Grad je po Behram-pa\u0161i prozvan Behramija. Tu je Behram-pa\u0161a sagradio: saraj, d\u017eamiju, imarete, hamame, medresu, te stambene i javne objekte.Tako\u0111er, prenio je sjedi\u0161te ejaleta Jemen iz Sane u Behramiju.<\/p>\n\n\n\n

– Kairo: konju\u0161nicu, hamam El-Hamam El-D\u017eedid (Novi hamam), kahvu i spojene du\u0107ane u Kairu na Spahijskom suku (Es-Suk Es-Sibahi) kod d\u017eamije Sultana Hasana za izdr\u017eavanje vakufa u Halepu.<\/p>\n\n\n\n

– Za izdra\u017eavanje zadu\u017ebina u Halepu uvakufio je i sljede\u0107e nekretnine: mlin na rijeci Kuvekj (Halepska rijeka) u blizini Han Tumana kod Halepa; mlin na rijeci nahije D\u017eellab u kadiluk Reha; maslinjak od 10 kirata (1750 m2) u selu Demre kod Gazze; maslinjak od 12 kirata (2100 m2) u istom selu; te ba\u0161tu od 12 kirata (2100 m2) u predgra\u0111u Gazze, poznatu kao Bustan \u0160a'ban (\u0160abanova ba\u0161\u010da).   <\/p>\n\n\n\n

11.  <\/strong>Gazi Hasan-pa\u0161a Sokolovi\u0107 (?-1604):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Bagdad: d\u017eamija i rivak.<\/p>\n\n\n\n

12.  <\/strong>Javuz Ali-pa\u0161a Malko\u010d Bo\u0161njak (?-1604):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Kairo: sebilj.<\/p>\n\n\n\n

– Han Junus kod Gazze: obnovio tvr\u0111avu.<\/p>\n\n\n\n

13.  <\/strong>Ahmed-pa\u0161a Rizvanovi\u0107 Sokolovi\u0107 (?-1607):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Gazza: obnovio i pro\u0161irio tvr\u0111avu Pa\u0161in zamak (Kasr el-Ba\u0161a) i d\u017eamiju u toj tvr\u0111avi; obnovio hamam Es-Semmera (Kupatilo Samari\u0107ana), danas jedini preostali hamam u Gazzi, Han ez-Zejt (Han ulja) i Suk ez-Zeheb (Bezistan zlata, Suk el-Kajsarijje).<\/p>\n\n\n\n

– Jerusalim: 2 tekije (halve) u okviru kompleksa Mesd\u017eidu-l-Akse (Zapadna tekija, danas “Ured pomo\u0107nika direktora Mesd\u017eidu-l-Aksa”, te Isto\u010dna tekija, danas “Ured za prevo\u0111enje”).<\/p>\n\n\n\n

– Ostalo: vakufi za izdr\u017eavanje tekije kod Mesd\u017eidu-l-Akse.<\/p>\n\n\n\n

14.  <\/strong>Gazi Kod\u017ea Murat-pa\u0161a Kujud\u017eija (c. 1535-1611):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– San'a (gl. grad Jemena): d\u017eamija i vodovod.<\/p>\n\n\n\n

15.  <\/strong>Fadlullah ibn Isa Bo\u0161njak (El-Busnevi, isk. el-Busrevi) (?-1629):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Damask: d\u017eamija u predgra\u0111u El-Hasudija (danas centar Damaska, Ulica Republike) i du\u0107ani u Suk Er-Resif.<\/p>\n\n\n\n

16.  <\/strong>Musa-pa\u0161a Rizvanovi\u0107 Sokolovi\u0107 (?-1679):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Gazza: obnovio veliku d\u017eamiju u Gazzi.<\/p>\n\n\n\n

17.  <\/strong>Silahdar Kiz Husejn-pa\u0161a Sto\u010danin Hercegovac (Hersekli) \u0160ari\u0107 (?-1687):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Bagdad: d\u017eamija i medresa.<\/p>\n\n\n\n

18.  <\/strong>Ahmed-pa\u0161a Sarho\u0161 (?-1691):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Kairo: obnovio veliki broj kairskih gra\u0111evina, me\u0111u kojima je i Sultan Mujjedova d\u017eamija.<\/p>\n\n\n\n

19.  <\/strong>D\u017eezzar Ahmed-pa\u0161a Bo\u0161njak Pervan (c. 1730-1804):<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Akka: osavremenio i pro\u0161irio fortifikaciju Akke, udvostru\u010dio Han \u0160ahverda (E\u0161-\u0160ahverda), te podigao: akvadukt i novi vodovod, Han Umdan (El-Umdan, Han stubova), najve\u0107i i najo\u010duvaniji karavan-saraj u Palestini, bezistan Suk El-D\u017eezzar, Veliki hamam, \u0161adrvan, medresu, biblioteku, turbe, 3 d\u017eamije, 15 sebilja, divanhanu, radnje, skladi\u0161ta, hamame, mlinove, kahvahane, pekare, vakufske ku\u0107e, gradske parkove, vojne barake itd. Njegova d\u017eamija Nur Ahmedija, predstavlja najve\u0107u najve\u0107u osmansku d\u017eamiju u Palestini, te tre\u0107u najve\u0107u d\u017eamiju u Palestini, nakon El-Akse u Jerusalimu (Mesd\u017eid el-Aksa) i Ibrahimove d\u017eamije (El-Harem el-Ibrahimi) u Hebronu. Prema nekima, radi se i o najljep\u0161oj palestinskoj d\u017eamiji. Ahmed-pa\u0161a je ne samo najve\u0107i vakif Akke, ve\u0107 i najve\u0107i vakif osmanskodobne Palestine. Akka ima nadimak Medinetu-l-D\u017eezzar (D\u017eezzarov grad) radi zasluga Ahmed-pa\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

– Bejrut: obnovio i pro\u0161irio fortifikaciju Bejruta.<\/p>\n\n\n\n

Autor: Jusuf D\u017eafi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

[1]<\/a>Hivzija Hasandedi\u0107, Muslimanska ba\u0161tina Isto\u010dne Hercegovine<\/em>, El-Kalem, Sarajevo, 1990, str. 176; Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, Znameniti Hrvati, Bo\u0161njaci i Hercegovci u Turskoj carevini<\/em>, Matica Hrvatska, Zagreb, 1931. Najvjerovatnije zbog \u010dinjenice da se Fatnica nalazi izme\u0111u Stoca i Bile\u0107e neki autori su gre\u0161kom navodili da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Stocu, pripisuju\u0107i selo ve\u0107em, ali daljem mjestu – Stocu. Ina\u010de, Fatnica je udaljena od Stoca 35 km, a od Bile\u0107e 25 km.<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a>Hivzija Hasandedi\u0107, Muslimanska ba\u0161tina Isto\u010dne Hercegovine<\/em>, str. 176.<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a>Ne zna se ta\u010dno kada je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en. Navode se, izme\u0111u ostalih, sljede\u0107e godine: 1708, 1720,  1721, 1722, 1723,  1730, 1734, 1735. Britanski poru\u010dnik Skvajr je prilikom susreta sa njim 1802. god. zaklju\u010dio da ima izme\u0111u 70 i 80 godina. Bejtar navodi 1135. god. po Hid\u017eri (1723. god).Alija Hammud 1720. godinudok Thomas Philipp smatra da je ro\u0111en krajem 1730-ih godina.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a>Napoleon Bonaparte, On Religions<\/em>, The Mind of Napoleon: A Selection from His Written and Spoken Words, ed. J. Christopher Herold, Columbia University Press, New York, 1955, str. 49.<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a>Vidi u knjizi: Thomas Philipp, Acre: The Rise and Fall of a Palestinian City 1730-1831<\/em>, str. 56-57.<\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a>Bartosz Radojewski, The Historical Documentation of the Water Cisterns under the Jazzar Pasha Mosque in Acre<\/em>, str. 2.<\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a>Bartosz Radojewski, The Historical Documentation of the Water Cisterns under the Jazzar Pasha Mosque in Acre<\/em>, str. 2-3.<\/p>\n\n\n\n

[8]<\/a>www.jta.org\/1981\/05\/22\/archive\/the-al-jazzar-mosque-in-acre-built-in-1781, 7.11.2016, 13:10.<\/p>\n\n\n\n

[9]<\/a>Christof Galli, Middle Eastern Libriaries<\/em>, International Dictionary of Library Histories, Routledge, London-New York, 2015, str. 113.<\/p>\n\n\n\n

[10]<\/a>Noam Shoval, Street-naming, tourism development and cultural conflict: the case of the Old City of Acre\/Akko\/Akka<\/em>, Transactions of the Institute of British Geographers, 2013, sv. 38, br. 4, str. 616.<\/p>\n\n\n\n

[11]<\/a>Abdurrahman el-D\u017eeberti, Ad\u017eaib el-asar fi et-terad\u017eim ve el-asar<\/em>, sv. 3, str. 47.<\/p>\n\n\n\n

[12]<\/a>Thomas Philipp, Acre: The Rise and Fall of a Palestinian City 1730-1831<\/em>, str. 139, 141.<\/p>\n\n\n\n

[13]<\/a>Volney, Travels through Syria and Egypt<\/em>, Printed for G. G. J. and J. Robinson, Lodnon, 1788, sv. 2, str. 183.<\/p>\n\n\n\n

[14]<\/a>Thomas Philipp,Acre: The Rise and Fall of a Palestinian City, 1730-1831<\/em>, str. 144.<\/p>\n\n\n\n

[15]<\/a>Jusuf D\u017eafi\u0107, Prijevod jednog izvje\u0161\u0107a o Ahmed-pa\u0161i<\/em>D\u017eezzaru Bo\u0161njaku<\/em>,Glasnik Rijaseta IZ u BiH, 2013, sv. 76, br. 1-2, str.86-87; Exctract from Colonel Squire's MS. Journal; giving an account of Caiffa, Acre, etc. and of his interviews with Djezzar Pasha<\/em>u: E.D. Clarke, Travels in Various Counties of Europe, Asia and Africa<\/em>, sv. 4, appendix 1, str. 252.<\/p>\n\n\n\n

[16]<\/a>Teofil Koetschet, D\u017eezar Ahmet-pa\u0161a<\/em>, Nada, 6\/1901, str. 83-84, 7\/1901, str. 99-101, 8\/1901, str. 114-116, 9\/1901, str. 131-132, 10\/1901, str. 147-148, 11\/1901, str. 163-165 , 12\/1901, str. 179-180, 13\/1901, str. 195-197.<\/p>\n\n\n\n

[17]<\/a>Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, Znameniti Hrvati, Bo\u0161njaci i Hercegovci u Turskoj carevini<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

[18]<\/a>Jusuf Rami\u0107, Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u Egiptu<\/em>, Glasnik Rijaseta IZ u BiH, 2012, sv. 74, br. 9-10, str. 906-907; Ibid., Bo\u0161njaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave<\/em>, Kalem – CNS, Sarajevo, 2012, str. 43-45; Ibid., Bo\u0161njaci na El-Azheru<\/em>, Svjetlost, Sarajevo, 1997, str. 30.<\/p>\n\n\n\n

[19]<\/a>Jusuf D\u017eafi\u0107, Ahmed-pa\u0161a el-D\u017eezzar el-Bu\u0161njaki – Bo\u0161njak koji je zaustavio Napoleona, <\/em>Saff, 317\/2012, str. 61-63; Ibid., Prijevod jednog izvje\u0161\u0107a o Ahmed-pa\u0161i D\u017eezzaru Bo\u0161njaku<\/em>,Glasnik Rijaseta IZ u BiH, 2014, sv. 76, br. 1-2, str.81-94; Ibid., Ahmed-pa\u0161a D\u017eezzar Bo\u0161njak – prvi Bo\u0161njak koji je porazio Napoloena<\/em>, Preporod, 22-1080\/2016, str. 55.<\/p>\n\n\n\n

[20]<\/a>Kosta H\u00f6rmann, Had\u017ei begova kula u Hutovu<\/em>, Glasnik Zemaljskog Muzeja u BiH, 2\/1890, knj. 2, str. 170.<\/p>\n\n\n\n

[21]<\/a>Hamdija Kre\u0161evljakovi\u0107, Kapetanije u Bosni i Hercegovini<\/em>, Izabrana djela I, Veselin Masle\u0161a, Sarajevo, 1991, str. 233.<\/p>\n\n\n\n

[22]<\/a>Hivzija Hasandedi\u0107, Muslimanska ba\u0161tina Isto\u010dne Hercegovine<\/em>, El-Kalem, Sarajevo, 1990, str. 176; Ibid., Muslimanska ba\u0161tina <\/em>Bo\u0161njaka II<\/em>, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 1997, str. 120.<\/p>\n\n\n\n

[23]<\/a>Nerkez Smailagi\u0107, Leksikon islama<\/em>, Svjetlost, Sarajevo, 1990, str. 552, 610.<\/p>\n\n\n\n

[24]<\/a>Mili\u0107evi\u0107 Risto, Hercegova\u010dka prezimena<\/em>, Svijet knjige, Beograd, 2005, str. 564.<\/p>\n\n\n\n

[25]<\/a>Muhamed Elezovi\u0107,  Legende o stola\u010dkim \u0107uprijama<\/em>, Most, 199\/2006, str. 78.<\/p>\n\n\n\n

[26]<\/a>Edin Urjan Kukavica, Znameniti i zaboravljeni Bo\u0161njaci u osmanskom sultanatu<\/em>, Behar, 95\/2010, str. 56.<\/p>\n\n\n\n

[27]<\/a>Abdurrezak el-Bejtar, Hilje el-be\u0161er fi tarih el-karn es-salis a\u0161er<\/em>, sv. 1, str. 127-128.<\/p>\n\n\n\n

[28]<\/a>Abdurrahman el-D\u017eeberti, Ad\u017eaib el-asar fi et-terad\u017eim ve el-asar<\/em>, sv. 3, str. 47.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1. Porijeklo i rana biografija (c. 1730-1775) Podaci o ranom Ahmed-pa\u0161inom \u017eivotu su oskudni i njegovi neprijatelji i neistomi\u0161ljenici su to iskoristili da naprave bezbroj razli\u010ditih zlonamjernih i historijskih neutemeljenih pri\u010da. Mi se ne\u0107emo osvr\u0107ati na njih. Smatra se da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Fatnici kod Bile\u0107e,[1] u muslimanskoj porodici Pervan.[2] Godina njegovog ro\u0111enja nije ta\u010dno poznata, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":255,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-osmanistika"],"yoast_head":"\nVakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"1. Porijeklo i rana biografija (c. 1730-1775) Podaci o ranom Ahmed-pa\u0161inom \u017eivotu su oskudni i njegovi neprijatelji i neistomi\u0161ljenici su to iskoristili da naprave bezbroj razli\u010ditih zlonamjernih i historijskih neutemeljenih pri\u010da. Mi se ne\u0107emo osvr\u0107ati na njih. Smatra se da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Fatnici kod Bile\u0107e,[1] u muslimanskoj porodici Pervan.[2] Godina njegovog ro\u0111enja nije ta\u010dno poznata, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-10-29T22:49:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-04-03T21:50:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"870\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"895\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Anida\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Anida\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Anida\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\"},\"headline\":\"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107)\",\"datePublished\":\"2017-10-29T22:49:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T21:50:22+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/\"},\"wordCount\":4763,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg\",\"articleSection\":[\"OSMANISTIKA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/\",\"name\":\"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg\",\"datePublished\":\"2017-10-29T22:49:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T21:50:22+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg\",\"width\":870,\"height\":895},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2017\\\/10\\\/29\\\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"width\":1024,\"height\":262,\"caption\":\"osmanistika.ba\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\",\"name\":\"Anida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Anida\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/cos.ba\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/author\\\/anida\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba","og_description":"1. Porijeklo i rana biografija (c. 1730-1775) Podaci o ranom Ahmed-pa\u0161inom \u017eivotu su oskudni i njegovi neprijatelji i neistomi\u0161ljenici su to iskoristili da naprave bezbroj razli\u010ditih zlonamjernih i historijskih neutemeljenih pri\u010da. Mi se ne\u0107emo osvr\u0107ati na njih. Smatra se da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Fatnici kod Bile\u0107e,[1] u muslimanskoj porodici Pervan.[2] Godina njegovog ro\u0111enja nije ta\u010dno poznata, […]","og_url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/","og_site_name":"osmanistika.ba","article_published_time":"2017-10-29T22:49:00+00:00","article_modified_time":"2025-04-03T21:50:22+00:00","og_image":[{"width":870,"height":895,"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Anida","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Anida","Est. reading time":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/"},"author":{"name":"Anida","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25"},"headline":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107)","datePublished":"2017-10-29T22:49:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T21:50:22+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/"},"wordCount":4763,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg","articleSection":["OSMANISTIKA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/","name":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107) - osmanistika.ba","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg","datePublished":"2017-10-29T22:49:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T21:50:22+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#primaryimage","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg","width":870,"height":895},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2017\/10\/29\/vakufi-bosnjaka-ahmed-pase-dzezzara-u-palestini-jusuf-dzafic\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/osmanistika.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vakufi Bo\u0161njaka Ahmed-pa\u0161e D\u017eezzara u Palestini (Jusuf D\u017eafi\u0107)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","name":"osmanistika.ba","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/osmanistika.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization","name":"osmanistika.ba","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","width":1024,"height":262,"caption":"osmanistika.ba"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25","name":"Anida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","caption":"Anida"},"sameAs":["https:\/\/cos.ba"],"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"}]}},"rttpg_featured_image_url":{"full":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false],"landscape":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false],"portraits":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false],"thumbnail":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",146,150,false],"medium":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",292,300,false],"large":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false],"1536x1536":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false],"2048x2048":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7ced67c0d648122bcae10129de981341_XL.jpg",870,895,false]},"rttpg_author":{"display_name":"Anida","author_link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"},"rttpg_comment":0,"rttpg_category":"<a href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/category\/osmanistika\/\" rel=\"category tag\">OSMANISTIKA<\/a>","rttpg_excerpt":"1. Porijeklo i rana biografija (c. 1730-1775) Podaci o ranom Ahmed-pa\u0161inom \u017eivotu su oskudni i njegovi neprijatelji i neistomi\u0161ljenici su to iskoristili da naprave bezbroj razli\u010ditih zlonamjernih i historijskih neutemeljenih pri\u010da. Mi se ne\u0107emo osvr\u0107ati na njih. Smatra se da je Ahmed-pa\u0161a ro\u0111en u Fatnici kod Bile\u0107e,[1] u muslimanskoj porodici Pervan.[2] Godina njegovog ro\u0111enja nije ta\u010dno poznata,…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":256,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions\/256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}