{"id":267,"date":"2018-08-04T23:55:00","date_gmt":"2018-08-04T21:55:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/cos\/?p=267"},"modified":"2025-04-03T23:56:41","modified_gmt":"2025-04-03T21:56:41","slug":"period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/","title":{"rendered":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)"},"content":{"rendered":"\n

Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovni\u0161tva. Nepromi\u0161ljeno tro\u0161enje novca, uprkos finansijskim pote\u0161ko\u0107ama u kojim se na\u0161la dr\u017eava i \u017eelja protivnika sultana Abdulaziza za progla\u0161enjem me\u0161rutijeta[1]<\/strong><\/a><\/em>, stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj na\u010din je 30. maja 1876. godine, od strane intelektualaca tog doba, na mjesto sultana Abdulaziza postavljen veliki pobornik me\u0161rutijeta<\/em>, Murat Efendi, poznat i kao Murat V.<\/p>\n\n\n\n

Doga\u0111aji u vanjskoj politici<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme kratkog tromjese\u010dnog vladanja dr\u017eavom desili su se neki bitni doga\u0111aji kao \u0161to su samoubistvo njegovog amid\u017ee Abdulaziza, a ne\u0161to poslije i ubistvo Husejin Avni-pa\u0161e. Ve\u0107 od samog dolaska na prijestolje, sultan Murat V nije mogao nositi breme sultanata sa kojeg je svrgnut. Mo\u017eemo re\u0107i da nikada nije ni do\u0161ao na vlast u pravom smislu te rije\u010di jer nije organizovana \u010dak ni ceremonija opasivanja sabljom, \u0161to je bila uobi\u010dajena praksa prilikom inauguracije novih sultana. Dok su trajali ovi doga\u0111aji, Andrassy je 12. decembra 1876. godine pozvao predstavnike velikih sila na konferenciju u Istanbul kako bi razgovarali o dodjeljivanju autonomije Bosni i Bugarskoj.<\/p>\n\n\n\n

Midhat-pa\u0161a je imao za cilj Istanbulsku konferenciju ostaviti bez rezultata i sprije\u010diti mije\u0161anje stranih zemalja u unutra\u0161nje prilike Osmanske dr\u017eave i za vrijeme trajanja konferencije objavio Kanun-i Esas<\/em>, \u010dime je 23. decembra proglasio ustavnost. Time je Istanbulska konferencija zavr\u0161ena bez ikakvih zaklju\u010daka. Raspu\u0161tanje konferencije dalo je povoda Rusiji da nedugo nakon toga objavi rat Osmanskoj dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n

Engleska je bila suzdr\u017eana u vezi sa Balkanom i ponovo se po\u010dela suprotstavljati Rusiji. Henry Elliot, ambasador Engleske u Istanbulu, na konferenciji je u\u010destvovao kao predstavnik Engleske i podr\u017eao je Osmansku dr\u017eavu. Nakon \u0161to je Rusija potpisala sporazum o neutralnosti sa Austrijom, ponudila je organizovanje nove konferencije o pitanjima na Balkanu. Nakon \u0161to je Osmanska dr\u017eava odbila taj prijedlog, Rusija joj je 24. aprila 1877. godine objavila rat. Na ovaj na\u010din su doga\u0111aji zapo\u010deti sa ustancima u Bosni otvorili put za rat koji \u0107e donijeti te\u0161ke posljedice za Osmansku dr\u017eavu. Krvave borbe na istoku i zapadu poprili\u010dno su se odu\u017eile. Nakon \u0161to je popustila odbrana Plevena (10. decembar 1877.) pod vodstvom Gazi Osman-pa\u0161e, uspje\u0161nog vojskovo\u0111e koji je Rusima zadavao mnogo problema, ruske snage su se zaputile pravo prema Istanbulu. Napredovali su do Je\u0161ilkoja, ali su 31. decembra 1877. godine zaustavljeni ugovorom o primirju potpisanim u Edirnama. Mir je postignut 3. marta 1878. godine u Sanstefanosu.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su Rusi pre\u0161li Dunav i okupirali zemlju na kojoj su Turci \u017eivjeli stolje\u0107ima, ruski komandant je objavio cirkularno pismo u kojem je tra\u017eio da muslimani i Turci predaju oru\u017eje, a zauzvrat \u0107e dobiti obe\u0107anje za sigurnost \u017eivota i imetka. Nakon \u0161to je dobio tra\u017eeno oru\u017eje, predao ga je bugarskim \u010detama, nakon \u010dega su zajedno sa Rusima nastojali da uni\u0161te Turke. Ubijeno je na hiljade djece, starih i iznemoglih, njihove ku\u0107e su oplja\u010dkane, a sela zapaljena. Uni\u0161tene su d\u017eamije, \u0161kole i vakufski objekti. Plovdiv je, naprimjer, prije rata imao 17 d\u017eamija od kojih je ostala samo jedna. U Sofiji je za jednu no\u0107 uni\u0161teno blizu stotinu d\u017eamija i mesd\u017eida. Svo stanovni\u0161tvo je izlo\u017eeno neljudskim patnjama. Na ovaj na\u010din je za vrlo kratko vrijeme uni\u0161tena tursko-muslimanska civilizacija gra\u0111ena stolje\u0107ima. Neka mjesta u koja ruske snage nisu mogle u\u0107i kao \u0161to su Razgrad, \u0160umnu i Deliorman, uspjeli su se sa\u010duvati. Stanovni\u0161tvo isto\u010dne Rumelije, Trakije i Makedonije vidjev\u0161i ova zvjerstva Rusa i Bugara, uto\u010di\u0161te su morali prona\u0107i u Istanbulu i Anadoliji. Ova zvjerstva prema turskom stanovni\u0161tvu nisu privukla pa\u017enju predstavnicima stranih dr\u017eava. Jedino je engleski ambasador Henry Layad vi\u0161e puta obavje\u0161tavao London da je ubijeno izme\u0111u 200 i 300.000 muslimana i da je vi\u0161e od milion ljudi napustilo svoje domove.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati Sanstefanskog sporazuma su sljede\u0107i: potpuno davanje nezavisnosti Srbiji, Crnoj Gori i Rumuniji, osnivanje velikog Bugarskog kraljevstva koje \u0107e se prostirati na obalama Egejskog i Crnog mora, a zauzimat \u0107e i dio Dunavskog vilajeta, kao i veliki dio Makedonije i Trakije. Na ovaj na\u010din Rusija je dobila i vi\u0161e nego je o\u010dekivala. Engleska je morala reagovati jer je dolazak Rusa do Istanbula smatrala potencijalnim povodom za rat, a o\u010digledno je i da nije bila zadovoljna stvaranjem velike i sna\u017ene Bugarske koja bi vodila rusku politiku na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n

Austro-Ugarska monarhija je, tako\u0111er, smatrala vrlo opasnim \u0161irenje Rusa na Balkanu zbog svojih interesa, te su se pridru\u017eili Engleskoj. Nakon toga, Rusija je prihvatila prijedlog Engleske da se sastane u Berlinu povodom konferencije o revidiranju Sanstefanskog sporazuma. Berlinskim sporazumom od 13. jula 1878. godine Makedonija i Trakija vra\u0107aju se u posjed Osmanske dr\u017eave, teritorija Bugarske je umanjena oko tri puta (odlu\u010deno je da zauzme teritorije sjeverno od planine Balkan). Tursko stanovni\u0161tvo na jugu planine Balkan poprili\u010dno je umanjeno uslijed rata. Dio isto\u010dne Rumelije, prema tom ugovoru, pravno je bio pot\u010dinjen Osmanskoj dr\u017eavi, dok ju je vodio kr\u0161\u0107anski namjesnik kojeg su odredile velike sile. Prvi namjesnik je bio Grk Aleko, koji je vodio politiku naklonjenu Bugarskoj. Prema ugovoru sa Berlinskog kongresa, Rumunija, Srbija i Crna Gora su dobile nezavisnost, Rusija je od Rumunije dobila Besarabiju, \u010dime je dobila pravo na transport Dunavom, a na istoku je pro\u0161irila granice tako \u0161to je dobila Kars, Batum, Artvin i Ardahan.<\/p>\n\n\n\n

Berinskim kongresom Bosna ulazi pod Austro-Ugarsku upravu. Austrija je u septembru 1878. godine po\u010dela sprovoditi u djelo tu odluku, a naredna tri mjeseca, pod vodstvom pljevaljskog muftije, Mehmed Nuredin-efendije (\u0160emsekadi\u0107a), po\u010deo je narodni bunt u kojem su u\u010destvovali svi muslimani pa \u010dak i neki Srbi. Isti bunt vi\u0111en je i u Albaniji jer su neka naseljena mjesta predata Crnoj Gori i Srbiji. Ugovori iz Sanstefana i Berlina dali su povoda i ra\u0111anju Armenskog pitanja<\/em>. Rusija i Engleska su tra\u017eile podr\u0161ku u isto\u010dnoj Anadoliji za mije\u0161anje u unutra\u0161nje poslove Osmanske dr\u017eave i prema ugovoru odlu\u010deno je da se ide na \u201ereforme\u201c u dijelovima gdje su naseljeni Armeni.<\/p>\n\n\n\n

Te\u017eak poraz osmanskih trupa u ratu 1877-1878. godine pru\u017eio je priliku Armenima da po\u010dnu spominjati nezavisnost Armenije. Armeni su vidjeli primjer Bugara kako su poubijali Turke ili ih primorali da napuste svoja ognji\u0161ta, te tako Dunavski vilajet pretvorili u Bugarsko kraljevstvo. Sli\u010dnu stvar su planirali uraditi i Armeni u isto\u010dnoj Anadoliji. Armensko stanovni\u0161tvo u Osmanskoj dr\u017eavi nikada i ni u jednom dijelu nije bilo u ve\u0107ini, ali je Armenska patrijarhija na Berlinskom kongresu preuveli\u010dala broj Armena, prikazav\u0161i da ih ima dva i po miliona. \u010cak i engleski izvori, iako poznati po privr\u017eenosti Armenima, pi\u0161u da je broj Armena u Osmanskoj dr\u017eavi mnogo manji od te cifre. Armensko pitanje <\/em>je nakon 1878. godine postalo pitanje rivalstva izme\u0111u Engleske i Rusije. Kada je William Ewart Gladstone do\u0161ao na vlast u Engleskoj, zalagao se za 61. \u010dlan iz Berlinskog ugovora u kojem pi\u0161e da je potrebno uraditi reforme u isto\u010dnoj Anadoliji, te je posredstvom engleskih konzulata, a zarad svojih interesa, mnogo radio u ovom dijelu Osmanske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Rusija je na osmansku zemlju, a posebno u njene isto\u010dne dijelove, otpremila armenske agente koje je obu\u010dila u svojoj dr\u017eavi. Nakon osmansko-ruskog rata, Engleska je u dopisu napisanom 1878. godine zatra\u017eila Kipar od Osmanske dr\u017eave, a zauzvrat da \u0107e je \u0161tititi od Rusije. Utjecaj Berlinskog kongresa po\u010deli su biti uo\u010dljivi nakon 1878. godine. Francuska se nije zadovoljila okupacijom Tunisa iz 1881. godine, te je radila na zauzimanju ju\u017enog Al\u017eira i srednje Afrike. Engleska je 1882. godine okupirala Egipat. Iako je Istanbul dugo protestovao na taj potez Engleza, 24. oktobra 1885. godine potpisali su ugovor kojim su pristali na njega.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti, prvih \u0161est godina vladavine sultana Abdulhamida II pro\u0161le su u velikim problemima van granica dr\u017eave i gubljenjem teritorije. Aspiracije Njema\u010dke da pro\u0161iri svoj utjecaj na istok zna\u010dila je podr\u0161ku Osmanskoj dr\u017eavi protiv Engleske i Francuske. Osmansko-njema\u010dko prijateljstvo napredovalo je do kraja stolje\u0107a \u0161to ih je u\u010dinilo i saveznicima.<\/p>\n\n\n\n

Gr\u010dka nije dobila ono \u0161to je o\u010dekivala Berlinskim kongresom, te je, s jedne strane, \u010dinila sve kako bi pobolj\u0161ala ekonomske prilike Grka unutar Osmanske dr\u017eave, posebno onih sa egejske obale, dok je, s druge strane, tra\u017eila na\u010dine da u djelo sprovede projekat Megalo Idea.[2]<\/strong><\/a><\/em>Cilj te ideje bio je da stvori Veliku Gr\u010dku koja bi zauzimala veliki dio Balkana, Istanbul, zapadnu Anadoliju i otoke. Slavenske dr\u017eave koje su dobile nezavisnost 1878. godine predstavljale su opasnost za Gr\u010dku. Politi\u010dkom nezavisno\u0161\u0107u tih dr\u017eava smanjen je utjecaj Pravoslavne crkve, koja je bila instrument gr\u010dke politike, dok se, s druge strane, spre\u010davalo realiziranje Velike ideje.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Neprijataljstvo prema Turcima i ekstremni nacionalizam prihva\u0107eni su kao te\u017enja gr\u010dke politike \u0161to je bilo povod za osmansko-gr\u010dki rat 1897. godine. Gr\u010dka je te\u0161ko pora\u017eena u ovom kratkotrajnom ratu, ali je Osmanska dr\u017eava izgubila za zelenim stolom ono \u0161to je dobila u tom ratu. Ta pobjeda je, me\u0111utim, podigla moral Osmanlijama i pove\u0107ala ugled sultana me\u0111u drugim muslimanskim zemljama. Taj primjer pobjede nad Grcima, a zatim gubitak za zelenim stolom, predstavlja primjer iz kojeg se mora izvu\u0107i pouka.<\/p>\n\n\n\n

Socijalno-ekonomske promjene i migracije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osmansko dru\u0161tvo je u vrijeme sultana Abdulhamida II do\u017eivjelo razne promjene. Promjene su po\u010dele jo\u0161 prije perioda Tanzimata, ali su u periodu od 1860. do 1900. godine postale jo\u0161 o\u010ditije. Migracije su, zasigurno, jedna od najva\u017enijih promjena u drugoj polovini 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Kada je Rusija anektirala Krim 1784. godine, stanovni\u0161tvo je bilo primorano da migrira u Anadoliju. Krimski muslimani nisu mogli izdr\u017eati ruski pritisak i nisu htjeli prihvatiti nekog drugog nemuslimanskog vladara te su 1793. godine u grupama po\u010deli naseljavati Rumeliju i Anadoliju. Samo u periodu od 1856. do 1864. godine vi\u0161e od 550.000 ljudi napustilo je Krim od kojih je jedan dio naseljen u pokrajini Dobrud\u017ea, u mjestu Med\u017eidije, koje je izgra\u0111eno od strane sultana Abdulmed\u017eida 1856. godine.<\/p>\n\n\n\n

Krimsku migraciju pratila je jo\u0161 ve\u0107a, kafkaska migracija. Rusi su, napokon, nakon mnogo napora, 1859. godine uspjeli slomiti otpor \u0161ejha \u0160amila i primorali Dagestance i \u010cerkeze da prime njihovu vjeru, da napuste svoja rodna mjesta i nasele se negdje drugdje i budu na usluzi ruskoj vojsci. Ne prihvativ\u0161i to, jedan dio muslimana je ubijen, dok je drugi dio, pod pritiskom Rusije, bio primoran napustiti rodno mjesto i naseliti se na osmanskoj zemlji. Izme\u0111u 2 i 3 miliona osoba napustilo je Krim, Kafkaz i Rusiju (Buhara i Ta\u0161kent) u periodu od 1862. i 1900. godine i naselilo se u Anadoliju.<\/p>\n\n\n\n

U istom periodu, na teritoriju Osmanske dr\u017eave naselilo se oko 2 miliona ljudi sa Balkana, prije svega iz Bugarske, ali i iz Bosne, Hercegovine i Albanije. Na taj na\u010din, ukupno 5 miliona ljudi sa Kafkaza, Krima i Rumelije naselilo je Osmansku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n

Suprotno migraciji muslimanskog stanovni\u0161tva Anadolije, u periodu od 1860. do 1908. godine 120.000 Armena i Grka, te 70.000 Bugara odselilo je u Rusiju. Bugari, koji su bili naseljeni u selima koja su napustili muslimani, vratili su se nazad u svoja mjesta, prije svega u Vidin,[3]<\/a> nakon \u0161to im ruska vlada nije ispunila obe\u0107anje o pomo\u0107i. Osmanska dr\u017eava je nastojala postupiti humano te je unajmila 16 brodova za Bugare koji se \u017eele vratiti na svoja ognji\u0161ta i pokrila im sve tro\u0161kove puta. Sli\u010dnu stvar je uradila i sa Armenima i Grcima koji su se htjeli vratiti iz Rusije.<\/p>\n\n\n\n

Velika ekspanzija poljoprivrede u 19. stolje\u0107u usko je povezana sa migracijama, milioni dunuma zemlje po\u010deli su se obra\u0111ivati, \u0161to je rezultiralo pove\u0107anju poljoprivrednog prihoda, a pove\u0107an je i broj posjednika zemlje. \u0160to se ti\u010de broja stanovni\u0161tva, 1875.-1876. godine u Osmanskoj dr\u017eavi je \u017eivjelo 19.865.800 ljudi, da bi se 1882.-1883. godine taj broj pove\u0107ao na 24.675.950, a 1892.-1893. na 27.299.500. Prema nekim izvorima, broj muslimanskog stanovni\u0161tva se pove\u0107ao sa 12.590.352 na 14.111.945 u periodu od 1884. do 1897 godine, dok je u istom periodu broj nemuslimanskog stanovni\u0161tva pove\u0107an sa 4.563.507 na 4.938.362 osobe. Iz toga vidimo da je muslimansko stanovni\u0161tvo 1897. godine \u010dinilo 74.7% stanovni\u0161tva Osmanske dr\u017eave. \u0160to se ti\u010de obradive zemlje. 1847.-1875. godine taj broj je iznosio 697.000 km2. da bi se 1895.-1896. godine pove\u0107ao na 984.650 km2.<\/p>\n\n\n\n

Osmanska dr\u017eava je u ovom periodu pro\u017eivljavala velike promjene naro\u010dito u oblasti poljoprivrede. Prihvatila je moderne poljoprivredne metode i po\u010dela sa proizvodnjom novih poljoprivrednih dobara. U tom periodu pove\u0107ana je proizvodnja tra\u017eene robe na tr\u017ei\u0161tu kao \u0161to je suho vo\u0107e, pamuk, duhan i svila. Tako\u0111er, 1888. godine, osnovana je i Ziraat banka (Poljoprivredna banka). \u0160to se ti\u010de vanjske trgovine poljoprivrednih proizvoda, izvoz je 1840. godine iznosio 4.7 miliona funti, dok je 1913. godine pove\u0107an na 28 miliona. U istom periodu uvoz je pove\u0107an sa 5.2 miliona funti na 39.4 miliona.<\/p>\n\n\n\n

Bud\u017eet Osmanske dr\u017eave je 1877.-1878. godine iznosio 1.972.000, da bi se 1905.-1906. godine pove\u0107ao na 2.229.000. Me\u0111utim, 33% tih dohodaka su davani na otplatu duga u periodu od 1889. do 1906. godine, te je tako bud\u017eet uvijek bio u deficitu. Godine 1888. u Osmanskoj dr\u017eavi bilo je 1780 km \u017eeljeznica, da bi se 1908. godine taj broj pove\u010dao na 5883 km. U tom periodu, novcem doniranim od muslimanskog stanovni\u0161tva, izgra\u0111ena je i Hid\u017easka \u017eeljeznica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Glavni uzroci koji su sprije\u010dili jo\u0161 ve\u0107i ekonomski razvoj za vrijeme sultana Abdulhamida II jesu vanjski dugovi i nekonkurentnost sa evropskom industrijom. Trgovci i zanatlije su se susretali sa konkurencijom izvana i ekonomskim monopolom lokalnih nemuslimana i nikako nisu mogli da se izbave iz faze tradicionalne proizvodnje i pre\u0111u na fazu industrijalizacije. Jedino su se neki dijelovi Istanbula, kao \u0161to je Beyoglu, prilagodio tim standardima. Evropski kapital zabilje\u017een je i u oblasti poljoprivrede, pa tako vidimo da je jedna tre\u0107ina zemlje u okolini Izmira pripadala strancima. Na taj na\u010din je strani kapital bio izazov za turskog seljaka, koji je bio eksploatisan od strane evropskog kapitala i njegovih lokalnih nemuslimanskih predstavnika.<\/p>\n\n\n\n

Prvo ustavno doba (me\u0161rutijet) i novi politi\u010dki \u017eivot<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pored navedenih ekonomskih promjena, bila je vidljiva i promjena u politi\u010dkim tokovima u vidu Prvog ustavnog doba i proglasa o novom ustavu. Midhat-pa\u0161a je imao veliku ulogu u njegovoj pripremi. Budu\u0107i da je Ustav iz 1876. godine djelo Midhat-pa\u0161e i djelomi\u010dno Mladih Osmanlija, ono sadr\u017ei njihovu filozofiju i stavove. O\u010digledno je da je novi ustav imao za cilj da bilateralnim i parlamentarnim putem preko ajana stavi pod kontrolu izvr\u0161ne organe i sultana. Od samog po\u010detka modernizacije narod se na razne na\u010dine suprotstavljao vlastodr\u0161cima. Tako je osnovana institucija Med\u017elis-i Mebusan,[4]<\/strong><\/a><\/em> sastavljena od predstavnika vilajeta koji su predstavljali srednji sloj osmanskog dru\u0161tva. Na taj na\u010din je olak\u0161ana komunikacija sa obi\u010dnim pukom jer su predstavnici te institucije imali priliku djelovati na politiku aktuelne vlade. Tako se skup\u0161tina prvi put okupila 1877. godine i \u017eestoko po\u010dela sa kritikovanjem vlade, iako se ona ve\u0107inom sastojala od muslimana. Uzimaju\u0107i u obzir stav skup\u0161tine i rat u kojem se nalazila dr\u017eava, sultan Abdulhamid II je 14. februara 1878. godine raspustio parlament i vratio se na prija\u0161nji sistem vladavine.<\/p>\n\n\n\n

Temelji mnogih promjena koji su vidljivi i za vrijeme vladavine Ittihad-i Terakki,[5]<\/strong><\/a><\/em> pa i za vrijeme Republike, udareni su za vrijeme vladavine sultana Abdulhamida II, pa tako vidimo promjene u obrazovnom sistemu \u2013 osnovno, srednje i visoko obrazovanje, koje je za\u017eivjelo upravo u njegovo vrijeme. Sve te promjene odigrale su bitnu ulogu u uspjehu Abdulhamidovog politi\u010dko-ideolo\u0161kog anga\u017emana.<\/p>\n\n\n\n

Sultan Abdulhamid II je pokazao veliko interesovanje za arapski svijet, koji je predstavljao zna\u010dajan dio muslimanskog svijeta i samog carstva. Glavni razlog interesovanja i bliskosti sultana AbdulhamidaII le\u017ei u \u017eelji da osujeti englesku i francusku propagandu razjedinjavanja me\u0111u Arapima. Vidjev\u0161i namjeru sultana, velike sile su pro\u0161irile vijest da sultan prati panislamsku politiku i da \u017eeli postati lider svih muslimana.<\/p>\n\n\n\n

Sultan je procijenio da bi osvije\u0161ten muslimanski svijet mogao biti prijetnja za Zapad i nije prezao da iskoristi tu priliku. Tako je, naprimjer, diplomatskim putevima pomagao muslimane u Indoneziji, dok je s druge strane muslimanima na Filipinima predlagao da budu mirni, a zanimao se i za stanje muslimana u Kini. Sve to radio je da poka\u017ee autoritet institucije hilafeta. U to mo\u017eemo uvrstiti i pozivanje D\u017eemaludina Afganija u Istanbul 1897. godine.<\/p>\n\n\n\n

Naziv knjige: K\u0131sa T\u00fcrkiye Tarihi (1800-2012)<\/p>\n\n\n\n

Autor: prof.dr. Kemal Karpat<\/p>\n\n\n\n

Priredio: G\u00fcne\u015f Ayas<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: prvo izdanje 2012, 6. izdanje 2016.<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d: Tima\u015f Yay\u0131nlar\u0131<\/p>\n\n\n\n

S turskog preveo: Tarik HASKI\u0106<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a>Me\u0161rutijet \u2013 ustavnost. U Osmanskoj dr\u017eavi vi\u0111ena su dva ovakva perioda. Prvi je progla\u0161en 1876. godine od strane sultana Abdulhamida II, dok je drugi progla\u0161en 1908. godine.<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a>Megalo Idea \u2013 Velika ideja. Ova ideja vu\u010de korijene jo\u0161 od vremena kada je sultan Mehmed II Fatih zauzeo Istanbul. Cilj gr\u010dkih nacionalista koji su podr\u017eavali tu ideju bila je aspiracija za vra\u0107anjem velikog dijela zemlje koji je pripadao Bizantskom carstvu, a sjedi\u0161te carstva bi bilo u Istanbulu.<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a>Vidin \u2013 grad na obalama Dunava u sjeverozapadnom dijelu Bugarske.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a>Meclis-i Mebusan \u2013 Skup\u0161tina poslanika.<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a>Ittihad-i Terakki \u2013 Pokret za jedinstvo i napredak<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovni\u0161tva. Nepromi\u0161ljeno tro\u0161enje novca, uprkos finansijskim pote\u0161ko\u0107ama u kojim se na\u0161la dr\u017eava i \u017eelja protivnika sultana Abdulaziza za progla\u0161enjem me\u0161rutijeta[1], stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj na\u010din je 30. maja 1876. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":268,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-267","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-osmanistika"],"yoast_head":"\nPeriod vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovni\u0161tva. Nepromi\u0161ljeno tro\u0161enje novca, uprkos finansijskim pote\u0161ko\u0107ama u kojim se na\u0161la dr\u017eava i \u017eelja protivnika sultana Abdulaziza za progla\u0161enjem me\u0161rutijeta[1], stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj na\u010din je 30. maja 1876. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-08-04T21:55:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-04-03T21:56:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"870\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"580\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Anida\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Anida\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Anida\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\"},\"headline\":\"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)\",\"datePublished\":\"2018-08-04T21:55:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T21:56:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/\"},\"wordCount\":2942,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg\",\"articleSection\":[\"OSMANISTIKA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/\",\"name\":\"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg\",\"datePublished\":\"2018-08-04T21:55:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T21:56:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg\",\"width\":870,\"height\":580},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2018\\\/08\\\/04\\\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"width\":1024,\"height\":262,\"caption\":\"osmanistika.ba\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\",\"name\":\"Anida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Anida\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/cos.ba\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/author\\\/anida\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba","og_description":"Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovni\u0161tva. Nepromi\u0161ljeno tro\u0161enje novca, uprkos finansijskim pote\u0161ko\u0107ama u kojim se na\u0161la dr\u017eava i \u017eelja protivnika sultana Abdulaziza za progla\u0161enjem me\u0161rutijeta[1], stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj na\u010din je 30. maja 1876. […]","og_url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/","og_site_name":"osmanistika.ba","article_published_time":"2018-08-04T21:55:00+00:00","article_modified_time":"2025-04-03T21:56:41+00:00","og_image":[{"width":870,"height":580,"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Anida","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Anida","Est. reading time":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/"},"author":{"name":"Anida","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25"},"headline":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)","datePublished":"2018-08-04T21:55:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T21:56:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/"},"wordCount":2942,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg","articleSection":["OSMANISTIKA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/","name":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908) - osmanistika.ba","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg","datePublished":"2018-08-04T21:55:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T21:56:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#primaryimage","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg","width":870,"height":580},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2018\/08\/04\/period-vladavine-sultana-abdulhamida-ii-1876-1908\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/osmanistika.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","name":"osmanistika.ba","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/osmanistika.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization","name":"osmanistika.ba","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","width":1024,"height":262,"caption":"osmanistika.ba"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25","name":"Anida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","caption":"Anida"},"sameAs":["https:\/\/cos.ba"],"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"}]}},"rttpg_featured_image_url":{"full":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false],"landscape":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false],"portraits":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false],"thumbnail":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",150,100,false],"medium":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",300,200,false],"large":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false],"1536x1536":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false],"2048x2048":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4a071c64184f6ed127d1b90fcde1a863_XL.jpg",870,580,false]},"rttpg_author":{"display_name":"Anida","author_link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"},"rttpg_comment":0,"rttpg_category":"<a href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/category\/osmanistika\/\" rel=\"category tag\">OSMANISTIKA<\/a>","rttpg_excerpt":"Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovni\u0161tva. Nepromi\u0161ljeno tro\u0161enje novca, uprkos finansijskim pote\u0161ko\u0107ama u kojim se na\u0161la dr\u017eava i \u017eelja protivnika sultana Abdulaziza za progla\u0161enjem me\u0161rutijeta[1], stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj na\u010din je 30. maja 1876.…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=267"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":269,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/267\/revisions\/269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}