{"id":274,"date":"2019-08-28T23:59:00","date_gmt":"2019-08-28T21:59:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/cos\/?p=274"},"modified":"2025-04-04T00:01:44","modified_gmt":"2025-04-03T22:01:44","slug":"kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/","title":{"rendered":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije?"},"content":{"rendered":"\n

Britansko carstvo je krajem 19. stolje\u0107a bila vode\u0107a imperijalisti\u010dka sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano do\u017eivljavala dekadencu. Nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata<\/em> i pojave industralizacije u Njema\u010dkoj, Evropi i Latinskoj Americi, zapo\u010det je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poni\u0161tavanje Zakona o \u017eitu 1846. godine i kao rezultat toga je i uspostava slobodne trgovine u poljoprivredi s ciljem sni\u017eavanja cijena u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kupovina za male novce i prodaja za velike novce postala je osnovna ekonomska teorija tog perioda. <\/p>\n\n\n\n

Dok su komercijalne banke i osiguravaju\u0107e ku\u0107e u Londonu napredovale, investicije u industriju i modernizacija u cijeloj Britaniji usporila je nakon 1870. godine. Pored trgovine “vidljivom” robom kao \u0161to su ugalj, ma\u0161ine i \u010delik, dr\u017eava je po\u010dela zara\u0111ivati i od “nevidljive” robe preko investicija i kamata na usluge u prekomorskim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

Stupanjem na snagu slobodne trgovine 1846. godine, pove\u0107ala se i zavisnost Britanije za uvozom. Britanija je 1860. godine bila lider u proizvodnji uglja, 60% sirovine koristili su u industriji i brodskom saobra\u0107aju. Godine 1912. ovaj postotak je pao na 24%. Sli\u010dan primjer vidimo i 1870. godine u proizvodnji kovanog \u017eeljeza kada je Britanija proizvodila 46% svjetskog \u017eeljeza, da bi se 1912. godine ta brojka spustila na 12%. <\/p>\n\n\n\n

Godine 1873. Britansko carstvo je pro\u017eivjelo ozbiljnu ekonomsku krizu, u historiji poznatu kao Velika kriza.<\/em> Kriza je trajala do 1896. godine i imala je veliku ulogu u po\u010detku Prvog svjetskog rata. Ogromni kapital ostao je neiskori\u0161ten ili je preusmjeren van dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n

U zadnjoj \u010detvrti 19. stolje\u0107a Britanija je izgubila status najmo\u0107nije ekonomske sile i po\u010deo je period dekadence. <\/p>\n\n\n\n

Nakon 1870-tih godina Njema\u010dko Carstvo se nametnulo kao jedan od klju\u010dnih ekonomskih aktera. Sredinom 1890. godine do\u017eivjelo je, u svojim granicama do tada nevi\u0111enu, ekonomsku ekspanziju. Zabilje\u017een je brz ekonomski rast i dr\u017eava je po\u010dela izvoziti na tr\u017ei\u0161ta koja su do tada bila pod britanskom kontrolom. Ovdje se vide prvi znakovi svjetske krize koja \u0107e 20 godina poslije prerasti u svjetski rat. <\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka industralizacija i poljoprivredna ekspanzija 1890-tih godina ostavila je Englesku iza sebe u pogledu razvoja tehnologije i vrijednosti. Razvoj na polju industrijalizacije u Njema\u010dkoj, primjetan nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata, London je vidio kao najve\u0107u “prijetnju” britanskoj globalnoj hegemoniji.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka je, nakon duge krize koja je pogodila Britaniju 1870-tih godina, zauzela nacionalnu ekonomsku strategiju o ubrzanoj nacionalnoj industralizaciji i poljoprivrednoj proizvodnji.<\/p>\n\n\n\n

Revolucija u floti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U cilju zadr\u017eavanja dominacije na morima i za\u0161tite utjecaja nad svjetskom ekonomijom, britanska elita i pristalice imperije sredinom 1880-tih godina uvidjeli su potrebu za revolucijom u flotskoj tehnologiji. Zajedno sa ovim promjenama, bila je neophodna i promjena u britanskoj vanjskoj politici.<\/p>\n\n\n\n

Revolucija je vi\u0111ena i u prelasku sa uglja na naftu. Potraga za sigurnom naftnom energijom nakon 1890. godine postala je najaktuelnija vijest. Bli\u017eio se dan globalnog rata za naftom. <\/p>\n\n\n\n

Admiral Lord Fisher, tada poznat i kao kapetan Fisher, u jednom govoru u septembru 1882. godine kazao je kako Britanija mora pre\u0107i sa brodova na ugalj na brodove s pogonom na gorivo. Podr\u017eavao je po\u010detak kori\u0161tenja  ove nove sirovine, smatraju\u0107i da Britanija, ukoliko \u017eeli sa\u010duvati nadmo\u0107 nad morima, mora pre\u0107i na mnogo bolju tehnologiju od uglja. Dim ratnog broda sa dizelskim motorom  neprijatelji nisu mogli otkriti kada bi se pribli\u017eavao, dok je, s druge strane, brod na ugalj mogao biti primje\u0107en na udaljenosti od 10 km.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki in\u017einjer Gottlieb Daimler 1885. godine razvio je prvi motor na gorivo za kopnena vozila. Nije samo admiral Fisher uo\u010dio ekonomski potencijal i prednosti nadolaze\u0107e ekspanzije goriva.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1904. Fisher je postavljen na mjesto glavnokomandaju\u0107eg morskih snaga i time postao prvi \u010dovjek flote. Po\u010deo je implementirati plan o prelasku brodova sa uglja na gorivo. Osnovano je Savjetodavno vije\u0107e o tome kako \u0107e britanska flota preuzeti kontrolu nad naftnim poljima.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo rizi\u010dna je bila strategija o odbacivalju uglja, \u010diji je Britanija bila najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d, i prelaska na gorivo koje se tek trebalo uvoziti. Ovo Savjetodavno vije\u0107e je, me\u0111utim, raspu\u0161teno 1906. godine bez rje\u0161enja ovog pitanja. Kada je Njema\u010dka 1912. godine napravila plan o po\u010detku proizvodnje velikih oklopnih brodova, premijer Asquith je vratio admirala Fishera iz penzije i uvjerio ga u osnivanje Komisije za kraljevsku naftu i dizel motore<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Dva mjeseca nakon \u0161to je Fisher do\u0161ao na ovu poziciju, po\u010delo se sa proizvodnjom prvog ratnog broda na dizelski motor pod imenom Queen Elizabeth<\/em>. Fisher je ovu rizi\u010dnu odluku prelaska na gorivo branio jednim argumentom: “Brzina je sve u ratu”. U ovom periodu Winston Churchill je do\u0161ao na Fisherovo mjesto glavnokamanduju\u0107eg pomorskih snaga i podr\u017eavao je Fisherov program o prelasku na gorivo. Churchill je jednom prilikom kazao kako moraju posjedovati jedan dio naftnih rezervi ili da ga na neki na\u010din dr\u017ee pod kontrolom.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 20. stolje\u0107a britanska kontrola nafte postala je osnovni element britanske geopolitike. Godine 1909. Britansko-basranska naftna kompanija<\/em> uspjela je u jednom dijelu u blizini Mezopotamije od iranskog \u0161aha dobiti koncesiju za naftu na 60 godina. Odluka o crpljenju nafte sa Srednjeg istoka uvu\u0107i \u0107e Britaniju u rat kojim \u0107e biti okon\u010dana hegemonija Britanske imperije. <\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka se okre\u0107e Osmanlijama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Krajem 19. stolje\u0107a njema\u010dka industrija i vlada po\u010dele su sa istra\u017eivanjem potencijalnih prekomorskih tr\u017ei\u0161ta za izvoz robe i potragom za izvorima sirovina. Imperijalisti\u010dke sile, Britanija i Francuska prije svih, me\u0111usobno su ve\u0107 podijelili ova nerazvijena podru\u010dja, koja je i Njema\u010dka htjela eksploatisati. <\/p>\n\n\n\n

Godine 1894. njema\u010dki kancelar Kont Leo von Caprivi u njema\u010dkom parlamentu Reichstagu iskazao je ciljeve rije\u010dima: “Mala Azija (Anadolija) vrlo je bitno tr\u017ei\u0161te za njema\u010dku industriju. To je mjesto gdje Njema\u010dka mo\u017ee investirati, a usto je i mjesto gdje uspjevaju osnovne namirnice kao \u0161to su \u017eitarice i pamuk. Nama bi i\u0161lo u korist da prije ili poslije budemo nezavisni od dr\u017eava od kojih uvozimo ove osnovne namirnice.” Caprivi je imao podr\u0161ku ostatka Vlade, elite i velikih investitora.<\/p>\n\n\n\n

Potraga Berlina za novim tr\u017ei\u0161tima i snabdijevanje sirovinama potrebnim za industriju bez sumnje je bilo usmjereno ka istoku, prije svega ka \u201ebolesnoj\u201c Osmanskoj dr\u017eavi, koja je plivala u dugovima. Odlukom Muharrem<\/em> iz mjeseca septembra 1881. godine osmanski dug je smanjen sa 191 na 106 miliona sterlinga. Dohoci su se po\u010deli bolje kontrolisati i osnovana je posebna institucija za napla\u0107ivanje dugova, koju su kontrolisali dva najve\u0107a kreditora, Francuska, koja je posudila vi\u0161e novca Osmanskoj dr\u017eavi, i Britanija.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dki saobra\u0107aj mijenja kartu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka je intervenisala kako bi Osmanlije spasila zavisnosti prema Britaniji i Francuskoj. Sultan Abdulhamid II ovu njema\u010dku inicijativu i interes za njegovu dr\u017eavu prihvatio je sa zadovoljstvom. Njema\u010dko interesovanje za Osmanskom dr\u017eavom u isto vrijeme je zna\u010dilo i novi izvor kapitala koji bi rije\u0161io ekonomske probleme.<\/p>\n\n\n\n

Potpisani sporazumi iz 1899. i 1902. godine izme\u0111u Osmanske dr\u017eave i Njema\u010dko-anadolske \u017eeljezni\u010dke kompanije <\/em>jako su bitni za period koji je uslijedio.<\/p>\n\n\n\n

Isto\u010dna pruga<\/em>Be\u010d-Beograd-Sofija-Istanbul otvorena je 1888. godine. Na ovaj na\u010din, prugom je povezana Austro-Ugarska sa  drugim evropskim zemljama, ali i glavni grad Osmanske dr\u017eave Istanbul sa evropskim prijestolnicama kao \u0161to su Be\u010d, Pariz i Berlin.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1898. Ministarstvo javnih poslova Osmanske dr\u017eave uzelo je ponude od evropskih firmi za postavljanje \u017eeljezni\u010dke pruge u anadolskom dijelu dr\u017eave. Sultan Abdulhamid II 27. novembra 1899. godine dao je koncesiju Deutche Banci za postavljanje pruge Konja-Bagdad-Basra. Sultan je dao prednost Anadolskoj \u017eeljezni\u010dkoj kompaniji<\/em> u vlasni\u0161tvu Deutche Banke za izgradnju pruge do Bagdada. <\/p>\n\n\n\n

Kao dio \u017eeljezni\u010dke koncesije, Karl Helfferich je u ime Deutche Banke po\u010deo pregovore oko preuzimanja i eksploatisanja rudnika du\u017einom cijele pruge u \u0161irini 20 metara. Cilj Deutche Banke i njema\u010dke vlade kao njihovog pokrovitelja bio je vlasni\u0161tvo nad rezervama nafte u blizini pruge.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki uspjeh u Osmanskoj dr\u017eavi nije bio bezna\u010dajan. Strate\u0161ki polo\u017eaj Osmanske dr\u017eave bio je vrlo primamljiv; na zapadnoj strani nalazio se Balkan i moreuz \u010canakkale, na isto\u010dnoj strani nalazio se \u0160at el Arab i Basranski zaljev, dok se na jugu nalazio Halep i Suecki kanal koji je strate\u0161ki vrlo zna\u010dajno mjesto za trgova\u010dke veze Indije i Britanije. Dogovor izme\u0111u Osmanske dr\u017eave i Njema\u010dke, koja je bila ve\u0107 u posljednjoj fazi izgradnje \u017eeljeznice, zna\u010dio je ubijanje nade Britanije za kontrolom nad rezervama nafte u Mezopotamiji i strate\u0161kog polo\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n

Britanija je i dalje bila u igri<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Britanija je morala uraditi sistematske poteze kako bi otklonila slabosti koje su bile vidljive u Mezopotamiji. Potpisali su ugovor o koncesiji na 99 godina sa kuvajtskim \u0161ejhom Mubarek el-Sabahom, iako je Kuvajt bio dio Osmanske dr\u017eave koja je i te 1899. godine bila vojno oslabljena i u ogromnim dugovima. Godine 1907. ovaj dogovor je prerastao u “permanentnu koncesiju”. Ovo je bio jedan dio britanske politike dr\u017eanja Njema\u010dke podalje od mezopotamijske nafte.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljeznica koju su izgradili Nijemci, a koja se prostirala do Bagdada, pa od Bagdada do Basre koristila se kako za prevoz vojnika, tako i za prevoz naoru\u017eanja. Upravo ova \u017eeljeznica stvarala je strate\u0161ku prijetnju za britanske izvore nafte u Basri. Basranska nafta bila je prvi siguran izvor nafte za britansku flotu. Pored ovoga, njema\u010dki Zakon o floti, prema kojem \u0107e u narednih 20 godina Njema\u010dka proizvesti 19 novih ratnih brodova i 23 kruzera, usvojen u njema\u010dkom parlamentu 1900. godine na prijedlog admirala von Tipitza bio je stvarna prijetnja za britansku prevlast na morima. <\/p>\n\n\n\n

Osmanska dr\u017eava, podr\u017eana i obu\u010dena od strane Njema\u010dke, imala je priliku da se ekonomski i logisti\u010dki suprotstavi Englezima i njihovim ciljevima koje su ostvarivali prelaskom preko Sueckog kanala i \u010canakkala.<\/p>\n\n\n\n

Od 1913. godine njema\u010dki utjecaj je poprimio novi izgled. Vojnim sporazumom potpisanim izme\u0111u dvije strane uz dozvolu Kayzera, general Liman von Sanders, \u010dlan  Njema\u010dkog visokog ratnog vije\u0107a, do\u0161ao je u Istanbul s ciljem rekonstrukcije osmanske vojske prema modelu slavne njema\u010dke vojske. Njema\u010dki konzul u Istanbulu, Freiherr von Wangenheim, u pismu kojeg je 26. aprila 1913. godine poslao njema\u010dkom kancelaru von Bethinannu napisao je sljede\u0107e: “Sila koja kontroli\u0161e vojsku bit \u0107e najja\u010da sila u Turskoj. Ukoliko budemo imali kontrolu nad vojskom, nijedna vlada koja se suprotstavi Njema\u010dkoj ne\u0107e ostati na vlasti.”<\/p>\n\n\n\n

Agenti pod vodstvom njema\u010dkog diplomate i arheologa Baron Max von Oppenheima od 1899. godine istra\u017euju podru\u010dje Mezopotamije i tra\u017ee najbolju rutu za Bagdadsku \u017eeljeznicu.<\/p>\n\n\n\n

Ova ekipa potvrdila je naga\u0111anja osmanskih vlasti o postojanju velikih izvori\u0161ta nafte u tom podru\u010dju. Britanija je Oppenheima smatrala \u0161pijunom. On je u isto vrijeme bio i \u017eestoki zagovornik njema\u010dkog imperijalizma. Oppenheim je razvio njema\u010dku strategiju kojom je stao na stranu Osmanske dr\u017eave protiv kolonizatora Britanije, Francuske i Rusije.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka ostaje sama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Krajem 1880-tih godina zabilje\u017eene su zna\u010dajne promjene u sigurnosnim i trgovinskim sporazumima. Britanija, Francuska i Rusija preuzeli su inicijativu s ciljem slabljenja njema\u010dkog kralja u tom podru\u010dju. U oktobru 1903. godine Britanija i Rusija su imale zajedni\u010dki sastanak oko toga ko \u0107e kontrolisati koji dio. Kao rezultat ovog sastanka u aprilu 1904. godine potpisan je Britansko-francuski sporazum o prijateljstvu<\/em>. Ovim sporazumom dvije dr\u017eave okon\u010dale su borbu za prevlast nad Egiptom, Marokom i Sudanom i ujedinile se u borbi protiv sve ja\u010de i prisutnije njema\u010dke prijetnje.<\/p>\n\n\n\n

Sistem opreznih diplomatskih odnosa razvijen pod vo\u0111stvom Bismarcka, zahvaljuju\u0107i kojem je Njema\u010dka 1887. godine za neprijatelja imala samo Francusku, pretvorio se 1908. godine u konjunkturu u kojoj je njen jedini prijatelj bila Austro-Ugarska monarhija.  Preokret me\u0111u saveznicima bio je jedan od geopoliti\u010dkih uslova za po\u010detak Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Prvi svjetski rat i Mezopotamija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uspje\u0161na revolucija pod vo\u0111stvom Mladoturaka 1908-1909. godine sa sobom je donijela mnoge pobune u zemljama koje su pripadale Osmanskoj dr\u017eavi na Balkanu. Britanska obavje\u0161tajna slu\u017eba igrala je aktivnu ulogu kako bi to stanje odr\u017eala u \u017eivotu jer je Balkan bio strate\u0161ka ta\u010dka povezivanja izme\u0111u Berlina i Bagdada.<\/p>\n\n\n\n

Iza\u0161la je na vidjelo aktivna uloga britanskih tajnih servisa u presijecanju \u017eeljeznice Berlin-Bagdad u Srbiji, Gr\u010dkoj i drugim mjestima, kao i \u017eelja da zauzmu Anadoliju, te na taj na\u010din Osmanlijama zadaju posljednji udarac nakon Balkanskih ratova 1912-1913. godine. Za vrlo kratko vrijeme izgubili su svu zemlju u Evropi, osim Istanbula i malog dijela oko njega. <\/p>\n\n\n\n

Mladoturske revolucije 1908. i 1909. godine kojim je okon\u010dana vladavina sultana Abdulhamida nudile su Francuskoj i Britaniji nevjerovatnu priliku za uspostavljanje suvereniteta na podru\u010dju Bliskog istoka. Ve\u0107ina Mladoturaka, koji su kontrolisali revolucionarnu grupu Ittihad i Terakki (Progres i Jedinstvo), obrazovanje su stekli na Zapadu, u Parizu prije svih, i samim time su u njima imali uzora i gledali su sa divljenjem prema britanskim i francuskim institucijama. <\/p>\n\n\n\n

U periodu 1908. godine kada je Istanbul bio pod haoti\u010dnim vodstvom sekularne organizacije Ittihad i Terakki, Osmanska dr\u017eava i Britanija uspostavile su bliske veze.<\/p>\n\n\n\n

Britanski ambasador Sir Gerald Lowther u prvim danima promjene vlasti 1908. godine davao je veliku podr\u0161ku revoluciji i promjeni vlasti. Ministru vanjskih poslova Edward Greyu pisao je kako “situacija ne mo\u017ee biti bolja od trenutne.”<\/p>\n\n\n\n

Re\u017eim Mladoturaka u prvoj fazi je gledao na sporazume o Bagdadskoj \u017eeljeznici<\/em> i pravo na naftu potpisane izme\u0111u sultana i Nijemaca kao na simboli\u010dno poklanjanje turskih nacionalnih bogatstava strancima. <\/p>\n\n\n\n

Pred sami po\u010detak rata Njema\u010dka je bila jedina dr\u017eava \u010diji cilj nije bio zauzeti dio zemlje koji je bio pod osmanskom kontrolom. Njihov nezvani\u010dni cilj bio je kontrola i utjecaj nad ekonomskim i politi\u010dkim projektima Osmanske dr\u017eave, kao i stabilna vlast u Istanbulu koja bi im garantovala vezu sa Bagdadom i Mezopotamijom i u kona\u010dnici sa Basranskim zaljevom. <\/p>\n\n\n\n

London je imao neke druge planove. U aprilu 1913. godine britansko Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je pismo namjere u vezi sa mezopotamijskom naftom osmanskom konzulu u Londonu. U pismu je, izme\u0111u ostalog, navedeno kako Britanska vlada o\u010dekuje od Osmanske dr\u017eave dokument kojim se potvr\u0111uje britanska kontrola nad mezopotamijskim naftnim poljima.<\/p>\n\n\n\n

Na inicijativu britanskog kralja Edwarda 1909. godine ugledni londonski bankar Sir Ernest Cassel osnovao je Tursku nacionalnu banku.<\/em> Casselov ortak je bio tajanstveni osmanski  uglednik, porijeklom Armenac, Kalust Gulbenkyan. U novoosnovanoj Turskoj nacionalnoj banci<\/em> nije bilo vi\u0161e nijednog \u010dlana porijeklom iz Osmanske dr\u017eave. U upravnom odboru nalazili su se \u010dlanovi Londonske banke Hugo Baring, vojvoda Kramer i baroni Ashburton, Northbrook i Revelstone.<\/p>\n\n\n\n

U ovom periodu Lord Cromer je bio na \u010delu Britanske banke. Ova elitna engleska grupa u tom periodu u Istanbulu je osnovala firmu Turska nafta<\/em>. Gulbenkyan je imao ogroman dio dionica u firmi.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je bio izmamiti od sultana koncesiju na naftu u Mezopotamiji. Uporedo s ovim, druga britanska firma, Britansko-basranska naftna<\/em> kompanija<\/em>, radila je na tome da pro\u0161iri diskutabilne granice izme\u0111u Mezopotamije i Basre s  ciljem preuzimanja prava nad basranskom naftom. Me\u0111utim, jedini akter koji je uspio da uzme koncesiju nad naftom od sultana Abdulhamida bila je firma u vlasni\u0161tvu Deutche Banke, Bagdadske \u017eeljeznice<\/em>, a Britanija je imala aspiracije da promijeni ovu situaciju. <\/p>\n\n\n\n

Pritisak Britanije primorao je njema\u010dke firme na mnoge ustupke. Turska (britanska) naftna kompanija<\/em> koja je imala podr\u0161ku njema\u010dke i engleske vlade 1912. i prije po\u010detka rata 1914. godine, do\u017eivjela je reorganizaciju u sklopu kompanije. Suvlasni\u010dki kapital se udvostru\u010dio. Polovina ovih dionica preuzela je Britansko-basranska naftna kompanija<\/em> kontrolisana od strane britanske vlade. 25% dionica je pripalo holandskoj kraljevskoj grupaciji Shell koju su zajedno vodili Britanci i Holan\u0111ani. Drugih 25% dionica kontrolisala je Deutche Banka.<\/p>\n\n\n\n

Deutche Banka je imala jedina pravo na koncesiju za tra\u017eenje nafte sa obje strane Bagdadske \u017eeljeznice. Napokon su Shell i Britansko-basranska naftna kompanija<\/em> postigle dogovor kojim su pristali da 2.5% dionica dodijele Gulbenkyanu, \u010dime je ukupno imao 5%.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je Britanija u\u0161la u rat?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U junu 1914. godine, samo nekoliko dana prije po\u010detka rata, Britanska vlada je tajno kupila ve\u0107inu dionica Britansko-basranske naftne kompanije<\/em> i na taj na\u010din uzela ve\u0107inu dionica Turske naftne kompanije<\/em> koja je pripadala Deutche Banci. <\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se Britanija odva\u017eila rizikovati da u\u0111e u svjetski rat s ciljem sprje\u010davanja njema\u010dke industrijske ekonomije?<\/p>\n\n\n\n

Osnovni razlog koji se krije iza objavljivanja rata Britanije u mjesecu augustu 1914. godine Karl Helfferich iz Deutche Banke je opisao ovim rije\u010dima: “Glavni razlog ulaska Britanije u rat le\u017ei u radikalnoj britanskoj politi\u010dkoj tradiciji. Zahvaljuju\u0107i ovoj politici Britanija je postala velika sila i opet putem ove politike imala je za cilj da za\u0161titi ovu karakteristiku”.<\/p>\n\n\n\n

U pregovorima o Bagdadskoj \u017eeljeznici<\/em> 1918. godine Helfferich \u0107e zauzeti zna\u010dajno mjesto, a poznat je i po rije\u010dima da je “britanska politika uvijek bila zasnovana na neprijateljstvu prema politi\u010dki i ekonomski najja\u010dem evropskom akteru u datom trenutku”.<\/p>\n\n\n\n

“Kada je Njema\u010dka postala najja\u010di politi\u010dki i ekonomski faktor u Evropi, tada je Britanija u njima, u odnosu na druge zemlje, vidjela veliku prijetnju za globalnu ekonomsku prevlast na kopnu i moru. Stvoren je ogroman jaz izme\u0111u ove dvije dr\u017eave, nakon \u010dega se nisu mogli dogovoriti ni oko jednog pitanja.”<\/p>\n\n\n\n

Helfferich je sa \u017ealjenjem podsje\u0107ao na istinitost Bismarckove deklaracije iz 1897. godine kada je rekao da “jedina stvar koja mo\u017ee popraviti odnos izme\u0111u Njema\u010dke i Britanije jeste sprije\u010davanje razvoja njema\u010dke ekonomije, ali to se ne\u0107e dogoditi.”<\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: <\/strong>F. William Engdahl<\/p>\n\n\n\n

Sa turskog preveo i priredio: <\/strong>Tarik Haski\u0107<\/p>\n\n\n\n

Izvor: <\/strong>\u010casopis: Derin Tarih; broj: 41; august 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Britansko carstvo je krajem 19. stolje\u0107a bila vode\u0107a imperijalisti\u010dka sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano do\u017eivljavala dekadencu. Nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata i pojave industralizacije u Njema\u010dkoj, Evropi i Latinskoj Americi, zapo\u010det je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poni\u0161tavanje Zakona o \u017eitu 1846. godine i kao rezultat toga […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-274","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-osmanistika"],"yoast_head":"\nKako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Britansko carstvo je krajem 19. stolje\u0107a bila vode\u0107a imperijalisti\u010dka sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano do\u017eivljavala dekadencu. Nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata i pojave industralizacije u Njema\u010dkoj, Evropi i Latinskoj Americi, zapo\u010det je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poni\u0161tavanje Zakona o \u017eitu 1846. godine i kao rezultat toga […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"osmanistika.ba\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-08-28T21:59:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-04-03T22:01:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"870\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"541\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Anida\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Anida\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Anida\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\"},\"headline\":\"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije?\",\"datePublished\":\"2019-08-28T21:59:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T22:01:44+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/\"},\"wordCount\":3001,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg\",\"articleSection\":[\"OSMANISTIKA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/\",\"name\":\"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg\",\"datePublished\":\"2019-08-28T21:59:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-03T22:01:44+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg\",\"width\":870,\"height\":541},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/2019\\\/08\\\/28\\\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#organization\",\"name\":\"osmanistika.ba\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/osm.jpg\",\"width\":1024,\"height\":262,\"caption\":\"osmanistika.ba\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25\",\"name\":\"Anida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Anida\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/cos.ba\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/osmanistika.ba\\\/index.php\\\/author\\\/anida\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba","og_description":"Britansko carstvo je krajem 19. stolje\u0107a bila vode\u0107a imperijalisti\u010dka sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano do\u017eivljavala dekadencu. Nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata i pojave industralizacije u Njema\u010dkoj, Evropi i Latinskoj Americi, zapo\u010det je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poni\u0161tavanje Zakona o \u017eitu 1846. godine i kao rezultat toga […]","og_url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/","og_site_name":"osmanistika.ba","article_published_time":"2019-08-28T21:59:00+00:00","article_modified_time":"2025-04-03T22:01:44+00:00","og_image":[{"width":870,"height":541,"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Anida","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Anida","Est. reading time":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/"},"author":{"name":"Anida","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25"},"headline":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije?","datePublished":"2019-08-28T21:59:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T22:01:44+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/"},"wordCount":3001,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg","articleSection":["OSMANISTIKA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/","name":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije? - osmanistika.ba","isPartOf":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg","datePublished":"2019-08-28T21:59:00+00:00","dateModified":"2025-04-03T22:01:44+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#primaryimage","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg","width":870,"height":541},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2019\/08\/28\/kako-je-britanska-igra-naftom-srusila-osmanlije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/osmanistika.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kako je britanska igra naftom sru\u0161ila Osmanlije?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#website","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","name":"osmanistika.ba","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/osmanistika.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#organization","name":"osmanistika.ba","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","contentUrl":"https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/osm.jpg","width":1024,"height":262,"caption":"osmanistika.ba"},"image":{"@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/osmanistika.ba\/#\/schema\/person\/1decc1615d33ae628209312ab640bd25","name":"Anida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/16bc97f1c0da6cfdf331123d2baa99b6d31fc308f4af4ee7fa13d0a1db672a8d?s=96&d=mm&r=g","caption":"Anida"},"sameAs":["https:\/\/cos.ba"],"url":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"}]}},"rttpg_featured_image_url":{"full":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false],"landscape":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false],"portraits":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false],"thumbnail":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",150,93,false],"medium":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",300,187,false],"large":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false],"1536x1536":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false],"2048x2048":["https:\/\/osmanistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/fb5c27012bf7bd2b528a5fe03304bd91_XL.jpg",870,541,false]},"rttpg_author":{"display_name":"Anida","author_link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/author\/anida\/"},"rttpg_comment":0,"rttpg_category":"<a href=\"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/category\/osmanistika\/\" rel=\"category tag\">OSMANISTIKA<\/a>","rttpg_excerpt":"Britansko carstvo je krajem 19. stolje\u0107a bila vode\u0107a imperijalisti\u010dka sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano do\u017eivljavala dekadencu. Nakon Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata i pojave industralizacije u Njema\u010dkoj, Evropi i Latinskoj Americi, zapo\u010det je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poni\u0161tavanje Zakona o \u017eitu 1846. godine i kao rezultat toga…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=274"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":276,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/274\/revisions\/276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}