1. Aja Sofija je nakon osvojenja Konstantinopolja\/Istanbula 1453. godine, prema tada\u0161njim politi\u010dkim obi\u010dajima i pravnim dopu\u0161tenjem islamske uleme, pre\u0161la u vlasni\u0161tvo (kao vojni plijen) osmanskog sultana.<\/p>\n\n\n\n
2. Aja Sofija nije kupljena od pravoslavnih popova. Ne postoji historijski izvor o kupoprodaji.<\/p>\n\n\n\n
3. Tada\u0161nji osmanski obi\u010daji su nalagali da se u gradu koji je osvojen vojni\u010dkim putem, a ne mirnom predajom, glavna bogomolja preuredi u d\u017eamiju kao simbol osvojenja (fetha).<\/p>\n\n\n\n
4. Sultan Mehmed II Fatih je odlu\u010dio da d\u017eamiju Aja Sofiju, uz jo\u0161 neke objekte, uvakufi za potrebe muslimana. Na taj na\u010din je pravno legaliziran vakuf sultana Mehmeda II Fatiha. Sve to zapisano je u \u010duvenom primjerku vakufname sultana Mehmeda II iz 1470. godine koja je fizi\u010dki du\u017eine 65 metara.<\/p>\n\n\n\n
5. Svi osmanski, a kasnije i turski dr\u017eavni zakoni odnosno pravne odredbe poznaju i priznaju vakufe kao dio legalnog pravnog sistema. Postoji poseban Zakon o vakufima. Naprimjer, Evropski sud za ljudska prava je prije nekoliko godina donio presude u korist nekih jermenskih crkava u Istanbulu koje su tu\u017eile tursku dr\u017eavu da im je nacionalizirala odre\u0111ene crkvene legate\/vakufe. Turska dr\u017eava je nakon toga vratila u posjed crkvama legate koji su bili predmet tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
6. Jedan zanimljiv doga\u0111aj desio se 3. februara 1932. godine. Dakle, dvije godine prije odluke o pretvaranju d\u017eamije Aja Sofije u muzej. Naime, te no\u0107i, koja je bila Lejlet-ul-Kadr, 27. no\u0107 Ramazana, po odluci turskih vlasti, sakupilo se preko 50.000 ljudi koji su cijelu no\u0107 bili u molitvama i ibadetu Bogu, ali na turskom jeziku. Oko 25 hafiza Kur'an je u\u010dilo na turskom jeziku, ezani su se u\u010dili na turskom kao i dove. Bili su prisutne i diplomate sa svojim suprugama koji su posmatrali d\u017eemat u ibadetu. Preko ozvu\u010denja atmosfera je preno\u0161ena \u0161to dalje niz istanbulske ulice. Ta predstava je, ustvari, bila namijenjena Evropi. Htio se pokazati stepen uspjeha reformi koje je provodio Ataturkov jednopartijski re\u017eim. Taj program je trebao biti \u201e\u0161lag na tortu\u201c svih nastojanja \u201eevropeziacije\u201c Turske.<\/p>\n\n\n\n
7. Odluka turske Vlade od 24. novembra 1934. godine da se d\u017eamija Aja Sofija pretvori u muzej izuzetno je dvojbena i o njoj se vode ozbiljne nau\u010dne rasprave u R. Turskoj. Jedan od histori\u010dara koji zastupa tezu da je odluka falsifikat je i biv\u0161i direktor Turskog historijskih instituta dr. Yusuf Hala\u00e7o\u011flu. Naime, nekoliko elemenata te odluke izaziva sumnju u njenu vjerodostojnost. Naprimjer, broj protokola odluke je 1589, dok je broj protokola jedne druge odluke koja je donesena dva dana prije navedene odluke o Aja Sofiji 1606. Zatim, u potpisu odluke rije\u010d \u201eAtaturk\u201c iza slova K (od Kemal) je kori\u0161tena na dan odluke, dakle, 24. novembra, a Mustafa Kemal je taj nadimak u potpisu po\u010deo koristiti zvani\u010dnom odlukom tri dana kasnije 27. novembra 1934. godine. Tako\u0111er, vrsta fonta potpisa ukazuje na to da prije ove odluke takav potpis nije kori\u0161ten niti u jednom drugom dokumentu. Nadalje, odluka nikada nije objavljena u turskim slu\u017ebenim novinama \u0161to je bila zakonska obaveza. Jedan od ministara u potpisu u to vrijeme nije bio u Turskoj. I na koncu, jo\u0161 uvijek nije prona\u0111en originalni dokument s vodenim \u017eigom. Sve navedeno je bilo razlogom da mnogi istra\u017eiva\u010di zahtijevaju od turskih vlasti da se ovaj dokument podvrgne stru\u010dnoj grafolo\u0161koj analizi.<\/p>\n\n\n\n
8. Do odluke iz 2020. godine bilo je nekoliko tu\u017ebi pred turskih sudskim organima da se vrati status d\u017eamije Aja Sofiji. Svi ti poku\u0161aji su bili odbijeni. Me\u0111utim, Visoki turski sud je 10. jula 2020. godine, uva\u017eavaju\u0107i tu\u017ebu Udru\u017eenja za stalne vakufe\/historijske spomenike i o\u010duvanje okoli\u0161a iz 2016. godine kojom je tra\u017eeno da se ukine odluka iz 1934. godine, nakon zavr\u0161enog sudskog procesa, donio odluku da se Aja Sofiji vrati status d\u017eamije. Nakon te odluke, predsjednik R. Turske R. T. Erdo\u011fan donio je odluku da se 24. jula 2020. godine Aja Sofija stavi u punu funkciju d\u017eamije. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Priredio: <\/strong>dr. Sedad Be\u0161lija <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" 1. Aja Sofija je nakon osvojenja Konstantinopolja\/Istanbula 1453. godine, prema tada\u0161njim politi\u010dkim obi\u010dajima i pravnim dopu\u0161tenjem islamske uleme, pre\u0161la u vlasni\u0161tvo (kao vojni plijen) osmanskog sultana. 2. Aja Sofija nije kupljena od pravoslavnih popova. Ne postoji historijski izvor o kupoprodaji. 3. Tada\u0161nji osmanski […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-osmanistika"],"yoast_head":"\n