{"id":831,"date":"2025-05-15T23:09:09","date_gmt":"2025-05-15T21:09:09","guid":{"rendered":"https:\/\/cos.ba\/?p=831"},"modified":"2025-05-15T23:55:49","modified_gmt":"2025-05-15T21:55:49","slug":"haris-kajtezovic-odrzao-online-predavanje-o-historiji-bosanske-krajine-kroz-prizmu-nisana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osmanistika.ba\/index.php\/2025\/05\/15\/haris-kajtezovic-odrzao-online-predavanje-o-historiji-bosanske-krajine-kroz-prizmu-nisana\/","title":{"rendered":"Haris Kajtezovi\u0107 odr\u017eao online predavanje o historiji Bosanske Krajine kroz prizmu ni\u0161ana"},"content":{"rendered":"

U okviru serijala online predavanja Centra za osmanisti\u010dke studije ve\u010deras je predavanje na temu \u201cHistorija Bosanske Krajine kroz prizmu ni\u0161ana\u201d odr\u017eao Haris Kajtezovi\u0107, diplomant istanbulskog vakufskog univerziteta \u201eFatih Sultan Mehmet\u201c, mladi i perspektivni istra\u017eiva\u010d osmanske historije i kulturne ba\u0161tine iz Bosanskog Novog. Moderator je bio dr. Sedad Be\u0161lija, predsjednik Centra.<\/p>\n

U vrlo zanimljivom predavanju, Kajtezovi\u0107 je uz slikovnu prezentaciju ni\u0161ana govorio o istra\u017eivanjima koje vr\u0161i u posljednje vrijeme primarno u mezaristanu Jablanica u Bosanskom Novom, ali i drugim mezaristanima i lokalitetima na kojima se jo\u0161 uvijek nalaze, u cjelosti ili djelimi\u010dno, o\u010duvani ni\u0161ani iz razli\u010ditih epoha bosanske pro\u0161losti, pomo\u0107u kojih je mogu\u0107e rekonstruisati historijat gradova i ljudi u Bosanskoj Krajini. Tako\u0111er je skrenuo pa\u017enju na brojne izazove s kojima se suo\u010dava tokom istra\u017eivanja, od nemara i izostanka svijesti o va\u017enosti o\u010duvanja materijalne kulturne ba\u0161tine do institucionalne devastacije mezaristana.<\/p>\n

Kajtezovi\u0107 je istakao da historijska Bosanska Krajina obuhvata geografsku regiju u zapadnoj Bosni i Hercegovini, okru\u017eenu nizom rijeka: Savom (sjever), Glinom (sjeverozapad), Vrbanjom i Vrbasom (istok i jugoistok). \u017divot na vojnoj granici osmanske imperije bio je obilje\u017een konstantnim ratovima i sukobima, koji su trajali \u010dak i u periodima kada je vladao slu\u017ebeni mir izme\u0111u velikih carstava. Povijest ove regije obilje\u017eena je pojavom kapetanija, \u0161to je predstavljalo jedini primjer nasljedne funkcije u \u010ditavom Osmanskom Carstvu. Burna pro\u0161lost Bosanske Krajine oblikovala je mentalitet i obi\u010daje stanovnika ove regije, koji su pridavali veliki zna\u010daj klesanju svoje pro\u0161losti na ni\u0161ane. Masivni kraji\u0161ki ni\u0161ani na sebi kriju vi\u0161evjekovne pri\u010de o kulturi i identitetu bosanskih muslimana. Tamo gdje su arhivi paljeni i nestajali, upravo je kamen sa\u010duvao \u010dvrste dokaze o kontinuitetu i postojanju jednog naroda.<\/p>\n

Drugi dio predavanja Kajtezovi\u0107 je odvojio za jedan broj primjera iz kojih se najjasnije vidi odnos stanovni\u0161tva i lokalnih, entitetskih i dr\u017eavnih institucija prema kulturnoj ba\u0161tini. Naveo je da se na mnogim ku\u0107nim tavanima jo\u0161 uvijek nalazi vrlo vrijedna historijska gra\u0111a odnosno dokumenti razli\u010dite vrste iz osmanskog vremena za koju obi\u010dni ljudi smatraju da su ajeti iz Kur'ana ili magijski zapisi (sihr) te da se \u010desto suo\u010dava na terenu sa situacijom u kojoj mu stanovnici donose na pregled gra\u0111u koja je decenijama bila pohranjena na nekom tavanu ili u podrumu. U jednom takvom slu\u010daju Kajtezovi\u0107 je do\u0161ao da sjajnog otkri\u0107a kojim je otkrio potpuno zaboravljeno ime i li\u010dnost hafiza Muharema ef. Avdagi\u0107a (u. 1942.), koji se nakon \u0161kolovanja u Istanbulu vratio krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a u Bosanski Novi i bio na du\u017enosti imama u Vidorijskoj d\u017eamiji pune \u010detiri decenije, ali i veoma vrijednu “hafizovu arhivu” koja je ostala iza njega nekim slu\u010dajem sa\u010duvana na tavanu jedne ku\u0107e. Hafiz Muharem ef. Avdagi\u0107 ukopan je na Haremu Jablanice, me\u0111utim ni\u0161an je djelimi\u010dno devastiran. Naime, 1960-ih godina, neodgovorni pojedinci su vje\u017ebali kori\u0161tenje vatrenog oru\u017eja, prilikom \u010dega su za ovaj barbarski \u010din izabrali hafizov ni\u0161an. Iako se i danas na njegovom ni\u0161anu nalaze rupe od metaka, interesantno je za primijetiti da je hafizov ni\u0161an ustvari jedini ni\u0161an na lokalitetu na kojem se pri vrhu zadr\u017eala originalna zelena boja. S obzirom na to da je zbog ratnih de\u0161avanja skoro sva arhivska gra\u0111a u ustanovama u Bosanskom Novom devastirana, arhiv hafiza Avdagi\u0107a je trenutno najstariji, najprecizniji i jedini originalni arhiv koji govori o pro\u0161losti Novskog Pounja u prvoj polovini 20. vijeka.<\/p>\n

Na kraju predavanja Kajtezovi\u0107 je, povukav\u0161i paralelu sa de\u0161avanjima i slu\u010dajem oko Laki\u0161i\u0107a harema u Mostaru, pozvao nadle\u017ene institucije da za\u0161tite nacionalne spomenike, ali i druge lokalitete kulturne ba\u0161tine u bosanskohercegova\u010dkom entitetu Rs navode\u0107i primjere da se jo\u0161 uvijek pojedini mezaristani u katastru vode kao \u0161umsko zemlji\u0161te \u010dime se ti lokaliteti izla\u017eu potpunom uni\u0161tavanju te primjere iz svakodnevnice u kojoj pojedinci iz obijesti i neznanja uni\u0161tavaju veoma dragocjene ni\u0161ane koji su vrlo \u010desto jedini izvor za rekonstrukciju nekog pitanja iz historije Bosne i Hercegovine i Bosanske Krajine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n